Američki predsjednik Donald Trump od utorka je uveo carine od 10 posto Kini, a Meksiko i Kanada u zadnji tren izborili su odgodu njihova uvođenja od 25 posto. Trump također prijeti da će udariti na Europsku uniju jer je velik izvoznik automobila, lijekova i hrane u SAD.

Poručio je tako da uvođenjem carina želi zaustaviti krijumčarenje fentanila i ilegalnih migranata preko sjeverne i južne granice u SAD. Da bi to učinio, pozvao se na izvanredne ovlasti i potpisao izvanredne uredbe iako američko gospodarstvo snažno raste i ima punu zaposlenost.

Također želi zatvoriti trgovinski deficit SAD-a s ostatkom svijeta od trilijuna dolara, a njegov tim tvrdi da će uvođenje carina prisiliti tvrtke da prebace investicije i radna mjesta baš kod njih. Ali kritičari upozoravaju da će Trumpov trgovinski rat rezultirati višim cijenama, nižim gospodarskim rastom, gubitkom radnih mjesta i prekidom opskrbnih lanaca, kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Također tvrde da su carine pogrešan alat za popravljanje trgovinskog deficita uzrokovanog američkim navikama u zaduživanju i potrošnji, piše Politico.

Što je trgovinski rat?

Trgovinski rat nije stvarni rat: sukob je to do kojeg dolazi kada jedna strana smatra da je njezin trgovinski odnos s drugom stranom nepravedan. Uzmimo kao primjer to da tržište jedne države bude preplavljeno jeftinim čelikom, po cijenama ispod troškova proizvodnje. Domicilne tvrtke u toj državi nađu se pred zidom i moraju otpuštati radnike. To je damping i, prema pravilima globalne trgovine, na njega se može uzvratiti nametanjem carina na uvozni čelik.

Da bi se trgovinski sukob poput ovog pretvorio u trgovinski rat, stvari moraju eskalirati. I to je ono što se sada događa: Trump još uvijek prijeti najbližim američkim trgovinskim partnerima da će im uvesti carine gotovo na sve. To znači da bi moglo doći do najvećeg trgovinskog rata od 1930-ih.

Kako funkcioniraju carine?

Trump tvrdi da će njegove nove carine učiniti Amerikance bogatima — čak je obećao da će osnovati novu poreznu upravu zaduženu za prikupljanje sredstava od carina uvedenih stranim državama. Također je poručio da će ih plaćati strane tvrtke te da njihovo uvođenje američki građani u konačnici neće osjetiti.

Međutim stvari ne funkcioniraju baš tako. Carine su porez koji uvoznik plaća na granici. Ako porastu, uvoznik se suočava s izborom — ili povećati cijene za krajnjeg potrošača ili prihvatiti pritisak na svoje profitne marže.

Povećanja cijena uslijed Trumpovih sveobuhvatnih carina odmah bi se pokazala u potrošačkoj inflaciji, kažu ekonomisti. I premda je obećao nadoknaditi njihov utjecaj smanjenjem poreza na drugim mjestima, još nema znakova da će se to dogoditi.

Što se tiče potencijalnih prihoda od carina, američki predsjednik često spominje kasno 19. stoljeće, u kojem su one činile više od polovice federalnih prihoda SAD-a. Ali to je bilo prije poreza na dohodak te on danas podržava mnogo veću vladu u odnosu na cjelokupno gospodarstvo. Jednostavno ne postoji način na koji prihodi od carina mogu platiti suvremenu državu.

Kada je bio posljednji trgovinski rat?

Posljednji trgovinski rat izbio je 2018. u prvom Trumpovu mandatu i to između SAD-a i Europske unije. Tada je uveo carine od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij, a Europska unija odgovorila je carinama od šest milijardi dolara na motore Harley Davidson, Levi'sove traperice i viski.

Američki predsjednik prijetio je eskalacijom udaranjem na uvoz europskih automobila, ali do toga nije došlo. Na kraju su obje strane suspendirale carine te je dogovoreno njihovo zamrzavanje, svojevrsno primirje do ožujka ove godine. No čak i ako tada ne udari na EU carinama, to ne znači da u budućnosti trgovinski spor ne bi mogao izmaknuti kontroli jer primirje u Uniji istječe krajem ožujka.

Tko je pravi neprijatelj?

Stvarni fokus Trumpa ipak je Kina. Iako joj je uveo dodatne carine od 10 posto, kao i eventualno one koje bi još uvijek mogao uvesti Meksiku i Kanadi, zapravo su neizravno usmjerene na Peking.

Naime, prema trgovinskom sporazumu USMCA (nasljedniku NAFTA-e), kineske tvrtke, npr. proizvođači električnih vozila, imale bi bescarinski pristup tržištu SAD-a ako svoju proizvodnju presele u Sjevernu Ameriku.

Posljednjih godina u Washingtonu postoji dvostranački konsenzus o tome da je potrebno uzvratiti udarac Kini i njezinom gospodarskom modelu, pomoću kojeg je preplavila svjetska tržišta viškom proizvodnje. Otkako je preuzeo dužnost, međutim, Trump je smanjio retoriku, rekavši da samo želi 'pošten' trgovinski odnos s tom državom.

Postavlja se i pitanje je li on spreman 'oprostiti' uvođenje carina svojim saveznicima u zamjenu da zatvore tržište za Kinu. Jedna je to od slamki za koje se Europska unija hvata u nadi da će održati transatlantski mir.

Može li Europa izbjeći Trumpov gnjev?

Trump je posljednjih dana pojačao svoju retoriku, optuživši Europsku uniju da je užasno tretirala SAD. Bruxelles pak pokušava izbjeći carine, nudeći kupnju više američkog ukapljenog prirodnog plina ili oružja.

Prošli put EU je odgovorio na carine na čelik i aluminij osvetom u obliku carina na motocikle, traperice i burbon, proizvode koji bi maksimalnu bol mogli nanijeti upravo Trumpovim republikancima.

Unija bi mogla ponovno učiniti isto - ili upotrijebiti trgovačku 'bazuku', instrument protiv prisile, koji bi odmazdu što je žele uvesti stavio na jaču pravnu osnovu. Stručnjaci su, međutim, zabrinuti i smatraju da bi instrument protiv prisile mogao biti prespor jer predviđa razdoblje konzultacija prije djelovanja.

Može li se zaustaviti Trumpa?

Trump se prije uvođenja carina prvi put pozvao na izvanredne ovlasti prema Zakonu o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA) iz 1977., a koji je do sada koristio samo Joe Biden za nametanje sankcija Rusiji zbog Putinova rata protiv Ukrajine.

IEEPA još nije korištena za uvođenje carina i moguće je da će tvrtke koje zbog toga pretrpe financijsku štetu pokrenuti pravni postupak. Međutim malo je vjerojatno da bi sudac odmah izdao zabranu njihova uvođenja. Svaki sudski spor vjerojatno bi se odužio.

Američki Kongres također bi mogao imati moć zaustaviti Trumpov trgovinski rat. Povrh dvojbenog opravdanja da krijumčarenje fentanila i ilegalna imigracija predstavljaju kriznu ekonomsku situaciju, zakonodavno tijelo također je prepustilo široku odgovornost za trgovinsku politiku predsjedniku i može je opet samo preuzeti.

No s obzirom na to da su i Senat i Zastupnički dom pod republikanskom kontrolom, morat će doći do velikih potresa u trgovini kako bi se zaustavilo američkog predsjednika u njegovu naumu. A to sada izgleda malo vjerojatno.

Za Trumpa nema pravila. Osim ako u SAD-u ne dođe do snažnog političkog ili pravosudnog otpora njegovu trgovinskom ratu, bit će ga teško zaustaviti. S druge strane, možda na kraju ipak postigne dogovor oko carina.