Istraživanje je provedeno u rujnu i listopadu ove godne na kvalificiranom uzorku od najmanje po 1000 ispitanika u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Albaniji, Kosovu, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Istraživanje je obuhvatilo poglede i razmišljanja žitelja tih zemalja o svim područjima njihovih života te omogućuje uvid u današnju socio-ekonomsku, socio-političku i multikulturalnu dimenziju regije.

Hrvati se najmanje od svih osjećaju Balkancima, njih 60 posto, slijedi Bosna i Hercegovina gdje se njih 47 posto ne osjeća Balkancima, zatim Srbija s 34 posto. Hrvatski građani snažno se identificiraju sa svojom zemljom, njih 65 posto. U Bosni i Hercegovini takvih je 33 posto, međutim u Republici Srpskoj takav osjećaj ima samo 10 posto ispitanih, a u Federaciji BiH 51 posto. Unutar Federacije BiH nije istraživano koliko se Bošnjaci, a koliko Hrvati identificiraju sa zemljom. U Makedoniji se sa svojom zemljom snažno identificira 65 posto ispitanih, a i tu je velika razlika prema etničkoj pripadnosti. Kod Makedonaca je taj osjećaj izražen kod 79 posto ispitanih, a kod pripadnika albanske nacionalne manjine 42 posto. U Srbiji se snažno se identificira sa zemljom 58 posto ispitanih, na Kosovu 76 posto, Crnoj Gori 52 posto i u Albaniji 61 posto.

Na upit biste li željeli preseliti se, privremeno ili trajno, u neku drugu zemlju, 88 posto Hrvata je odgovorilo niječno, a samo sedam posto potvrdno. Najviše bi se voljeli odseliti Albanci (31 posto), zatim Makedonci (25 posto), Srbijanci (22 posto), Bosanci i Hercegovci (21 posto), Crnogorci (20 posto) i Kosovari (15 posto).

Istodobno, najviše Hrvata smatra da im se u ovom trenutku životni standard ne povećava, (24 posto), a na najsiromašnijem Kosovu njih 59 posto drži da im se standard povećava. Među Hrvatima je najviše onih koji smatraju da im se standard pogoršava (44 posto), a isti je rezultat i u Bosni i Hercegovini.

Rad svoje vlade Hrvati su ocijenili na sljedeći način: 15 posto dalo je ocjenu dobar, 34 posto njezin rad smatra zadovoljavajućim, a 44 posto lošim. Najveću podršku uživa crnogorska vlada - 24 posto ih je dalo ocjenu odličan, a 31 posto dobar.

Na upit "slažete li se da vlada čini sve što može u borbi protiv organiziranog kriminala?", čak 78 posto Hrvata je odgovorilo negativno, a 12 posto pozitivno. U Bosni i Hercegovini nezadovljnih vladinom borbom protiv organiziranog kriminala je 74 posto, u Srbiji 58 posto, a najmanje nezadovoljni su Makedonci 35 posto.

Što se korupcije tiče ispitanicima je bilo postavljeno pitanje smatraju li prihvatljivim intervenirati kod upisa djece u dobru školu. Skoro jedna trećina Hrvata, njih 32 posto, smatra prihvatljim iskoristiti osobne veze u tu svrhu, mali dar je prihvatljiv za 25 posto, a novac je spremno dati 11 posto ispitanih.

Manje od polovice Hrvata, 46 posto, smatra da Europska komisija želi Hrvatsku u Europskoj uniji. S druge strane, čak 82 posto Kosovara 67 posto Albanaca, 57 posto Crnogoraca smatra ih Komisija želi u EU. Sličan je poredak i u odgovoru na pitanju što misle žele li građani EU-a ulazak njihove zemlje. Samo 42 posto Hrvata smatra da ih građani EU-a žele. Taj se podatak ne uklapa u istraživanja Eurobarometra o stajalištima europskih građana prema članstvu zemalja iz regije, prema kojima jedino Hrvatska ima natpolovičnu većinu.

Hrvati su najviše skeptični i po pitanju koristi od ulaska u EU. Njih 29 posto ih smatra da je to dobra stvar, 26 posto da je loša, a 38 posto ni dobra ni loša. Najveći euroentuzijasti su Kosovari, čak 89 posto smatra da je članstvo u EU dobra stvar, slijede Albanci 83 posto, Makedonci 66 posto, Srbijanci 58 posto, Crnogorci 57 posto i Bosanci i Hercegovci 48 posto.

Čak 20 posto Hrvata smatra da će im se osobna financijska situacija ulaskom u EU snažno pogoršati, 40 smatra da će se "uglavnom pogoršati", dok ih 40 posto smatra da će se uglavnom ili snažno poboljšati.

Ocjenjujući ulogu međunarodne zajednice u zadnjih 15-20 godina u njihovoj zemlji, 32 posto Hrvata drži da je bila od pomoći, a isti postotak je neopredijeljen, smatrajući da međunarodna zajednica nije ni pomogla ni odmogla. Međunarodni kazneni sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije nema dobru reputaciju u Hrvatskoj - 58 posto misli da su suđenja samo ceremonijalna i da su presude poznate prije završetka procesa, a 21 posto ih smatra da su procesi nepristrani s nepoznatim ishodom presude.

U Srbiji 70 posto ispitanih drži procese pred Haškim sudom ceremonijalnim, a samo 15 posto nepristranim. Jedino na Kosovu i Albaniji većina ispitanih smatra pozitivnim rad Haškog suda.