U četvrtak prije podne u sjedištu NATO-a u Bruxellesu okupit će se čelnici 30 država članica Sjevernoatlantskog saveza na izvanrednom samitu.

Isti dan popodne počinje dvodnevni redoviti proljetni samit Saveza na koji je pozvan i američki predsjednik Joe Biden.

Na marginama tih samita održat će se i sastanak na vrhu skupine G7, koju čine Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Države.

Na samitu NATO-a, na kojem će Hrvatsku predstavljati predsjednik Republike Zoran Milanović, čelnici će razgovarati o daljnjem jačanju obrane na istočnom krilu Saveza.

NATO je počeo s razmještanjem dodatnih trupa i opreme u istočne članice još 2014. nakon ruske aneksije Krima, a sada se to dodatno ubrzava nakon invazije na Ukrajinu.

Od 2017. snage za odvraćanje, NATO-ove borbene skupine od oko tisuću vojnika iz raznih članica Saveza, raspoređene su u tri baltičke zemlje Estoniji, Latviji i Litvi te Poljskoj.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Jake Sullivan izjavio je u utorak da će Zapad objaviti nove sankcije protiv Rusije i pojačati postojeće.

Dodao je da će SAD raditi sa saveznicima na “dugoročnoj prilagodbi” u pogledu nazočnosti NATO-a u istočnoj Europi.

Sullivan je također najavio da će Biden objaviti zajednički plan za jačanje energetske sigurnosti Europe i smanjenju njezine ovisnosti o ruskom plinu.

“Posljednjih mjeseci Zapad je bio ujedinjen. Predsjednik ide u Europu kako bi osigurao da tako i ostane”, rekao je.

Sjedinjenim Državama i Europskoj uniji posebno je važno stajalište Kine u kontekstu njezine njezine eventualne gospodarske i vojne pomoći Rusiji. Jake Sullivan je rekao da zasad nije uočeno da Kina šalje vojnu opremu Rusiji, ali će Sjedinjene Države i dalje pozorno pratiti da se to ne dogodi.

Eventualna kineska vojna vojna potpora Rusiji značila bi i novu dimenziju rata i moguće proširenje sankcija i na nju.

Za nešto više od tjedan dana, 1. travnja održat će se virtualni samit EU-Kina, na kojem se očekuje da će 27 članica EU-a zatražiti da Peking da se ne pomaže Rusiji vojno ni gospodarski, primjerice u izbjegavanju sankcija protiv ruskih banaka.

Pitanje energije glavna tema na samitu EU-a

Očekuje se da će na samitu EU-a u četvrtak i petak glavna tema biti energija, nakon što je ruska agresija na Ukrajinu dovela do rekordno visokih cijena energenata, a glavna prepreka za uvođenje zabrane uvoza ruske nafte i plina je golema ovisnost više država članica EU-a o tom energentima.

Čelnici EU-a trebali bi se dogovoriti na samitu o zajedničkoj nabavi plina, ukapljenog plina i vodika kako bi države članice što spremnije dočekale sljedeću zimu.

Komisija će danas predložiti, a čelnici EU-a u svojim zaključcima trebali bi poduprijeti prijedlog da se uvede obveza prema kojoj su države članice dužne svoja skladišta plina napuniti najmanje 90 posto prije sljedeće zimske sezone i uvesti novu shemu certificiranja kako bi se strani operateri spriječili u manipulacijama skladištima plina.

To će značiti veliki skok uvoza plina od drugih dobavljača, poput Katara i Sjedinjenih Država.

Čelnici će razgovarati i o mogućim mjerama za pomoć stanovništvu i gospodarstvu zbog rekordno visokih cijena energenata, koje su počele rasti i prije ruske invazije, zbog čega su mnoge vlade uvele porezne olakšice i subvencije, a što će utjecati i na njihove fiskalne pozicije.

Dio zemalja članica zauzima se za intervenciju u tržišno određivanje cijena energije, tako da se cijene ograniče ili da se razdvoji veza između cijena plina i električne energije. Druga skupina se tome protivi i rješenje vidi u što bržem uvođenju obnovljivih izvora energije čime bi se zamijenila fosilna goriva, ali problem je što se to ne može napraviti preko noći.

Skupina zemalja iz srednje i istočne Europe želi da se revidira klimatski paket “Spremni za 55” i smanje ambicije u pogledu zelene tranzicije jer smatraju da to čini dodatni pritisak na rast cijena.

Smanjenje brzine, rad od kuće, jeftiniji prijevoz

Postoje i druge ideje da se smanjenjem potrošnje energije ublaži postojeća situacija.

Međunarodna agencija za energiju predložila je plan u 10 točaka, za koji tvrdi da bi odmah mogao smanjiti potražnju za naftom za 2,7 milijuna barela dnevno. Plan između ostaloga uključuje ograničenje brzine na auto cestama, rad od kuće tri dana u tjednu, pojeftinjenje javnog prijevoza, zabranu korištenja automobila nedjeljom.

Odluku o uvođenju energetskih sankcija, to jest zabranu uvoza energenata iz Rusije, ne treba očekivati na ovom samitu. Očekuje se da će čelnici u zaključcima istaknuti da žele smanjiti i okončati svoju ovisnost o ruskom plinu i zadužiti Komisiju da da do kraja svibnja pripremi ambiciozan i sveobuhvatan plan.

Također se očekuje da će čelnici dati političke smjernice za pripremu petog kruga sankcija protiv Rusije, ali se ne očekuje odluka o novim sankcijama.

Čelnici bi trebali podržati uspostavu povjereničkog fonda solidarnosti za poslijeratnu obnovu Ukrajine.

Strateški kompas i novi mandat Michelu 

Šefovi država ili vlada potvrdit će Strateški kompas, viziju obrambenog razvoja Unije do kraja ovoga desetljeća, koji predviđa snage za brzi odgovor s do 5000 vojnika do 2025. godine.

U tom dokumentu je, na inzistiranje Hrvatske, izričito spomenuta konstitutivnost naroda u Bosni i Hercegovini.

“Od posebnog je interesa podržati suverenost, jedinstvo i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine na temelju načela jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda, sukladno ustavu Bosne i Hercegovine, kao i reformski proces na njezinu europskom putu”, stoji u dokumentu.

Na inicijativu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića održat će se i rasprava o Bosni i Hercegovini, gdje ni nakon višemjesečnih napora i uz pomoć međunarodnih posrednika nije postignut dogovor o izbornoj reformi.

Promjenu izbornog zakona kako bi se osigurala ravnopravnost svih konstitutivnih naroda Hrvatska smatra ključnim elementom za održavanje izbora koji bi se trebali održati u listopadu.

Očekuje se i da će čelnici produljiti dvoipolgodišnji mandat predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu.

Predsjednik Europskog vijeća bira se na mandat od 2,5 godine, koji se jednom može obnoviti. Michel je započeo svoj prvi mandat 1. prosinca 2019. godine.