Troskot je u Karlovac stigao na poziv Udruge za zaštitu prirode i okoliša "Brodarci" nakon što je o načinu izgradnje sustava obrane od poplava govorio u Hrvatskom saboru.

"Oduševljeni smo što je netko konačno prihvatio temu o kojoj pričamo mjesecima, da Karlovac ne bi smio biti grad zidova. Ovdje postoji toliko dobrih rješenja da ne bismo trebali vidjeti zidove", poručio je predsjednik Udruge "Brodarci" i nezavisni karlovački gradski vijećnik Tomislav Novak.

Troskot je izrazio nezadovoljstvo "politikom i strategijom vladajućih u Karlovcu i njihovim rješenjima". "Nije nam logično da se toliki novac troši na projekte i nasipe koji sužavaju korita zbog čega poplave povisuju vodostaj, što stvara kaos u Karlovcu", rekao je.

Upozorio je da su utrošeni milijuni kuna, ali da je najvažniji kanal Kupa-Kupa zadnji na listi prioriteta iako bi, smatra morao biti prvi jer se time rješava cijeli problem poplava u Karlovcu. Troskot je predložio da se napravi brana koja bi preusmjerila Kupu u kanal na čijem bi sedmom kilometru bila retencija, što bi pogodovalo i šumama hrasta lužnjaka koje se, ocijenio je, uništavaju.

Pozvao se pritom na inženjerska rješenja iz 1960-ih i 1970-ih godina.

Zastupnik Mosta upozorio je i na problem izostanka suradnje Grada Karlovca s Hrvatskom elektroprivredom (HEP) i Hrvatskim vodama.

Hidroelektrana 'Lešće' mogla bi se koristiti kao brana u sustavu obrane od poplava ali s obzirom na to da suradnje nema taj se objekt, osim što je opasan za živote ljudi koristi samo za proizvodnju i prodaju struje, rekao je Troskot.

Ustvrdio je da se ne poštuje državna strategija upravljanja vodama. Postavio je pitanje o tome tko zarađuje od projekata koji su po njegovoj ocjeni neshvatljivi i zaključio da "očito postoje interesi u HEP-u i Hrvatskim vodama".

Upozorio je i da se više ne čiste korita rijeka. "Prije su dubine korita bile osam metara, a sada su četiri. Tko ima interes od ovoga. Smrdan je ekosustav. Napravljen je ekocid", rekao je Troskot.