Hrvatska će, ako usporedimo izdatke i primanja, ukupno od članstva u Europskoj uniji potencijalno uprihodovati 360 milijuna eura samo u prvih pola godine članstva u 2013. godini, a u 2014. godini se taj iznos penje do nešto više od 620 milijuna eura. S druge strane, u tih godinu i pol Hrvatska će platiti 835.680.000 eura kao članarinu za EU, ali i u temeljni kapital Europske investicijske banke, a potencijalno može povući 1.805.773.000 eura.
Treba, međutim, napomenuti da je iznos koji se odnosi na izdatke fiksan, ali to nije slučaj i s primanjima jer su ona potencijal koji ovisi o nama samima tj. o projektima koje ćemo predložiti kako bismo povukli novac.
Dakle, što se uplata tiče, Hrvatska je dužna u proračun Europske unije za pola 2013. godine uplatiti 275 milijuna eura i godinu kasnije još 550 milijuna eura. Za razdoblje od 2015. do 2018. godine još uvijek se ne zna točna svota jer se uplate određuju po BDP-u per capita svake zemlje posebno, a to će se tek znati kada se usvoji financijska perspektiva za iduće proračunsko razdoblje do 2018. godine. Za pretpostaviti je da će godišnji iznos biti sličan onome u 2014. godini jer nam BDP stagnira.
Osim uplata u proračun Europske unije, Hrvatska će uplatiti 42.720.000 milijuna eura u temeljni kapital Europske investicijske banke. Inače, Hrvatska upisuje 854.400.000 eura u temeljni kapital te banke.
Novac će se uplaćivati u osam rata do 2018. godine, s tim da bismo za pola 2013. godine platili 5.340.000 eura, kao i 2014. i 2015, a potom 10.680.000 do uplate pune svote. Ali ni to nisu jedini izdaci koje je Hrvatska dužna plaćati na razne adrese unutar EU-a.
Tako će Hrvatska također uplaćivati u četiri obroka od 2015. do 2018. godine u Istraživački fond za ugljen i čelik iznos od 494.000 eura.
S druge strane, iz sredstava koja će primiti od Europske unije je 29 milijuna kuna koji spadaju u prijelazne instrumente u prvoj godini nakon stupanja u članstvo za razvoj i jačanje administrativnih i pravosudnih sposobnosti.
U 2013. i 2014. godini dobit ćemo ukupno 120.000.000 kuna za tzv. privremeni schengenski instrument kojim se financiraju mjere na novim vanjskim granicama Unije za provedbu schengenske pravne stečevine i nadzora vanjskih granica.
Zatim, kroz strukturne i Kohezijski fond Hrvatska će rezervirati alokaciju od 449.400.000 eura odobrenih sredstava. Kroz spomenute fondove predviđena sredstva za Hrvatsku u 2014. godini su 1.047.102.000 eura i u 2015. godini 1.348.200.000 eura.
Spremljen je i novac kroz privremeni instrument za jačanje novčanog toka kojim bi se u dobilo u 2013. godini 75.000.000 eura i godinu kasnije 26.600.000 eura.
Također, ribare bi trebalo obradovati što će kroz ribarski fond 2013. godine dobiti 8.700.000, u 2014. 20.271.000 i u 2015. godini 26.100.000 eura. Nisu zaboravljeni ni poljoprivrednici koji bi kroz fond za ruralni razvoj trebali dobiti 27.700.000 eura.
Sveukupno zagarantirano Hrvatska bi trebala dobiti 180.400.000 eura. S potencijalnim novcem koji se može preko projekata izvući iz fondova iznos se penje do 629.800.000 eura. Ako odbijemo izdatke, potencijalno ćemo uprihodovati 360 milijuna eura. Ako računamo samo 2014, prvu punu godinu članstva Hrvatske u Europskoj uniji, potencijalno bismo mogli računati na 619.645.000 eura. Potencijalno možemo povući 1.175.973.000 eura, a fiksno moramo uplatiti 555.844.000 eura.
Sve skupa, kad se zbroji i oduzme, treba se napomenuti da je svota koja se može dobiti potencijalna jer za povlačenje novca iz fondova treba osmisliti projekte, a novac koji trebamo uplatiti u Bruxelles je fiksan.
