Nakon potpisivanja povijesnog sporazuma između američkog predsjednika Donalda Trumpa i sjevernokorejskog čelnika Kim Jong-una mnoga pitanja ostala su otvorena. Kakav će biti daljnji tijek pregovora, kako će sporazum utjecati na odnos snaga u regiji, ali i šire, te što možemo očekivati na relaciji Washington-Pyongyang, za tportal analizira geopolitički i stručnjak za međunarodnu sigurnost Vlatko Cvrtila
Iako se neupućenima na prvi pogled čini da je nakon održavanja povijesnog sastanka mnogo toga ostalo nedorečeno, poput problema vezanih uz ekonomiju, transformaciju režima i poboljšanja ljudskih prava, geopolitički analitičar Vlatko Cvrtila upozorava na to da je održani sastanak tek prvi te kako se u diplomaciji tijekom tih preliminarnih dogovora odmah ne postižu i oni konkretni.
'Riječ je tek o prvom sastanku tog tipa, stoga nije ni trebalo očekivati više od postignutog. Tijekom preliminarnih sastanaka ne možemo očekivati značajnije poteze ni konkretne dogovore ili napretke. Na njih tek treba čekati', kaže Cvrtila za tportal.
Ističe kako je posve sigurno da je tijekom sastanka iskazana dobra volja sudionika, osobito sa sjevernokorejske strane, koja bi mogla ukazati na promjene.
Odaslane jake političke poruke
'Kim Jong-un je pokazao akt dobre volje, osobito kada je riječ o nestalima i poginulima tijekom Korejskog rata te povratka zatočenika ili razmjene tijela poginulih tijekom sukoba. Sastanak dvojice čelnika je definitivna promjena i na njemu su iskazane i odaslane jake političke poruke koje će se ponajprije odnositi na Korejski poluotok, a potom i na regiju te u konačnici na globalnu razinu', mišljenja je Cvrtila, dodajući kako je pred pregovaračima još jako mnogo posla.
>>> Trump nahvalio Kim Jong-una: On je pametan i talentiran. Vjerujem mu, zaustavit ćemo ratne igre!
'Put prema napretku odnosa je mukotrpan, s tim da implementacija sporazuma između Trumpa i Kim Jong-una može ozbiljnije otpočeti tek nakon što se nastave međusobni razgovori. Pred objema stranama stoji ozbiljan i dugotrajan proces', smatra Cvrtila te upozorava kako ne treba smesti s uma to da je sporazum iz Singapura, osim za sudionike samog sastanka, važan za regiju, ponajviše Južnu Koreju i Japan kao američke saveznice, a potom i Kinu te Rusiju, koje se nalaze u neposrednom susjedstvu, a koje su među najvažnijim globalnim igračima.
Cvrtila pritom podsjeća kako je sjevernokorejski čelnik po tom pitanju već poduzeo određene korake pa je tako nedavno bio u posjetu Pekingu i razgovarao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Kina je, valja naglasiti, prvi i najjači trgovinski partner, ali i jedini vojni saveznik Pyongyangu, a sastanak Kima i Xija predstavlja povratak kineske diplomacije u prvi plan pri rješavanju nuklearnog pitanja Sjeverne Koreje, države koja je sve donedavno prijetila nuklearnim pokusima, zbog čega su joj uvedene međunarodne sankcije.
Geopolitički analitičar, također, ukazuje na to kako je za rješavanje problema na Korejskom poluotoku zainteresiran i ruski predsjednik Vladimir Putin te je kolegu iz najizoliranije države na svijetu pozvao u posjet Moskvi.
Konkretni potezi tek slijede
'Sve to ukazuje na pokrenute diplomatske korake koji bi mogli dovesti do smanjenja napetosti', ističe Cvrtila.
>>> Pogledajte što točno piše u povijesnom sporazumu Trumpa i Kim Jong-una
No, problemi koji se odnose na unutarnja sjevernokorejska politička pitanja, upozorava, još uvijek će ostati po strani, osobito, ona koja se tiču eventualnog demontiranja režima u toj zemlji. Cvrtila podsjeća na to kako Sjedinjene Države i inače imaju dugu povijest diplomatskih odnosa s diktaturama raznih oblika, s kojima nisu rješavale unutarnje probleme tih država preko noći, pa i Trump nastavlja s tom američkom tradicijom.
'Sastankom u Singapuru pokazana je dobra volja s obje strane, no konkretne poteze treba tek očekivati, a oni će uvelike ovisiti o samim sudionicima koji su, pokazalo se više puta, itekako nepredvidljivi', zaključuje Cvrtila za tportal.