Trump je prvi put progovorio o potencijalnoj kupnji Grenlanda 2019., tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, ali ovaj je tjedan otišao dalje, odbivši isključiti mogućnost da uz pomoć ekonomskog pritiska ili vojne sile preuzme kontrolu nad otokom.

Danski i europski dužnosnici odmah su reagirali rekavši da Grenland nije na prodaju i da se njegova teritorijalna cjelovitost mora očuvati.

Pa kako bi se mogla odigrati ova neobična situacija, s dva NATO saveznika u sukobu oko golemog teritorija koji je 80 posto prekriven ledom, ali ima znatna neiskorištena mineralna bogatstva? I kako bi težnje za neovisnošću među stanovništvom Grenlanda od 56.000 ljudi, pod danskom kontrolom 300 godina, mogle utjecati na konačni ishod?

BBC je pobrojao četiri moguća scenarija za budućnost Grenlanda.

Trump gubi interes, ništa se ne događa

Postoje spekulacije da je Trumpov potez samo hvalisanje, potez da se natjera Danska da pojača sigurnost Grenlanda s obzirom na prijetnju Rusije i Kine koje traže utjecaj u regiji.

Prošlog mjeseca Danska je najavila novi vojni paket od 1,5 milijardi dolara za Arktik. Bila je pripremljena prije Trumpovih izjava, ali je objavu samo nekoliko sati nakon njih danski ministar obrane opisao kao 'ironiju sudbine'.

'Ono što je bilo važno u onome što je Trump rekao je da Danska mora ispuniti svoje obveze na Arktiku ili mora dopustiti SAD-u da to učini', kaže Elisabet Svane, glavna politička dopisnica lista Politiken.

Marc Jacobsen, izvanredni profesor na Kraljevskom danskom obrambenom koledžu, smatra da se radi Trumpovom 'pozicioniranju prije stupanja na dužnost', dok Grenland koristi priliku za stjecanje većeg međunarodnog autoriteta, kao važnog koraka prema neovisnosti.

Dakle, čak i ako bi Trump sada izgubio zanimanje za Grenland, što profesor Jacobsen smatra najvjerojatnijim scenarijem, on je sigurno stavio u središte pozornosti to pitanje. Ali neovisnost Grenlanda je na dnevnom redu već mnogo godina, a neki kažu da bi rasprava mogla ići i u suprotnom smjeru.

'Primijetila sam da je u posljednjih nekoliko dana grenlandski premijer smireniji u svojim komentarima - tj. da, želimo neovisnost, ali na duge staze', kaže Svane.

Grenland glasa za neovisnost, traži bliže veze sa SAD-om

Na Grenlandu postoji opći konsenzus da će se neovisnost na kraju dogoditi, a također da će je Danska prihvatiti i ratificirati ako Grenland glasa za nju. Međutim, također je malo vjerojatno da bi Grenland glasao za neovisnost osim ako se njegovim građanima ne daju jamstva da mogu zadržati subvencije koje trenutačno dobivaju od Danske, poput zdravstvene skrbi i sustava socijalne skrbi.

'Premijer Grenlanda možda je sada u napadu, ali u slučaju da doista raspiše referendum, trebat će mu neka vrsta uvjerljivog narativa o tome kako spasiti grenlandsko gospodarstvo i sustav socijalne skrbi', kaže Ulrik Gad, viši istraživač na Danskom institutu za međunarodne studije.

Jedan od mogućih sljedećih koraka je'slobodna asocijacija', nešto kao što SAD ima s pacifičkim državama Maršalovim otocima, Mikronezijom i Palauom. Danska se prije protivila ovom statusu i za Grenland i za Farske otoke, ali prema dr. Gadu, trenutna premijerka Mette Frederiksen nije kategorički protiv toga.

'Dansko razumijevanje grenlandskog povijesnog iskustva puno je bolje nego što je bilo prije 20 godina', kaže on, dodavši da Danska prihvaća kolonijalnu odgovornost.

Nedavne rasprave 'mogle bi uvjeriti Frederiksen da kaže - bolje je zadržati Dansku na Arktiku, zadržati neku vrstu veze s Grenlandom, čak i ako je labavija', dodaje.

No čak i ako se Grenland uspije riješiti Danske, posljednjih je godina postalo jasno da se ne može riješiti SAD-a. Amerikanci zapravo nikada nisu otišli nakon što su preuzeli kontrolu nad otokom u Drugom svjetskom ratu i smatraju ga vitalnim za svoju sigurnost. Sporazum iz 1951. potvrdio je osnovni suverenitet Danske nad otokom, ali je, zapravo, dao SAD-u što god želi. Gad je rekao da su službenici Grenlanda bili u kontaktu s posljednje dvije američke administracije o ulozi Washingtona.

'Sada znaju da SAD nikada neće otići', rekao je Gad.

Trump pojačava ekonomski pritisak

Bilo je špekulacija da je Trumpova ekonomska retorika potencijalno najveća prijetnja Danskoj - s drastičnim povećanjem carina na dansku, ili čak EU robu, od strane SAD-a, prisiljavajući Dansku na neku vrstu ustupaka u vezi s Grenlandom. Profesor Jacobsen kaže da su se danske vlade pripremale za to, i to ne samo zbog arktičkog teritorija.

Trump je prijetio univerzalnim carinama od 10 posto na sav uvoz iz SAD-a što bi, između ostalog, moglo značajno poremetiti europski rast, a neke danske i druge europske tvrtke sada razmišljaju o postavljanju proizvodnih baza u SAD-u.

Moguće opcije za podizanje carina uključuju pozivanje na Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA) iz 1977., rekao je Benjamin Cote iz međunarodne pravne tvrtke Pillsbury za web stranicu MarketWatch.

Farmaceutika je jedna od glavnih danskih industrija koje bi to moglo utjecati. SAD dobiva proizvode kao što su slušna pomagala i većinu inzulina iz Danske, kao i lijek za dijabetes Ozempic, koji proizvodi danska tvrtka Novo Nordisk.

Analitičari kažu da skok cijena koji bi proizašao iz ovih mjera ne bi naišao na naklonost američke javnosti.

Trump napada Grenland

'Nuklearna opcija' se čini nategnutom, ali s obzirom da Trump nije isključio vojnu akciju, mora se razmotriti. U biti, SAD-u ne bi bilo teško preuzeti kontrolu, s obzirom na to da već imaju baze i dosta vojnika na Grenlandu.

'SAD već ima de facto kontrolu', kaže profesor Jacobsen, dodajući da su se Trumpove primjedbe činile loše informiranima i da nije razumio smisao istih.

Uz to, svaka uporaba vojne sile od strane Washingtona stvorila bi međunarodni incident.

'Ako napadnu Grenland, izvršit će invaziju na NATO', kaže Svane. 'Dakle, tu priča staje. Članak 5. bi se morao pokrenuti. A ako zemlja NATO-a napadne NATO, tada nema NATO-a.'

Gad kaže da Trump zvuči kao kineski predsjednik Xi Jinping koji govori o Tajvanu ili ruski Vladimir Putin kada govori o Ukrajini.

'On kaže da je legitimno da uzmemo ovaj komad zemlje. Ako ga shvatimo stvarno ozbiljno, ovo je loš znak za cijeli zapadni savez', kaže Gad.