U svjetlu kineske 'nepoštene odmazde' na ranije američke trgovinske poteze, Trump je zaoštrio ton i naredio američkim dužnosnicima da utvrde koje bi se dodatne carine mogle uvesti. Ta metoda 'milo za drago' mogla bi uroditi sukobom s vrlo štetnim posljedicama za najveće svjetske ekonomije.

Trump je u četvrtak rekao da je naredio mjeru zbog 'kineske nepoštene osvete' na carine od 25 posto na kineske proizvode vrijedne 50 milijardi dolara koje je najavio ranije ovog tjedna.

'Umjesto da prekine sa svojim neprimjerenim ponašanjem, Kina je izabrala naštetiti našim farmerima i tvornicama', rekao je Trump.

Kina je obećala da će se boriti protiv 'jednostranog američkog protekcionizma po bilo koju cijenu' te da 'trgovinski rat ne želi, ali se takvog rata ne boji'.

Glasnogovornik kineskog ministarstva trgovine Gao Feng je američki potez nazvao 'vrlo pogrešnim' i neopravdanim, ocijenivši da je na djelu borba između unilateralizma i multilateralizma. Također je dodao da u sadašnjim okolnostima pregovori nisu izgledni.

'Rezultat ovakvog ponašanja je pucanje u vlastito stopalo. Ako SAD objavi uvođenje dodatnih 100 milijardi dolara carine, Kina je već potpuno spremna i neće oklijevati izvršiti snažan protuudar', kazao je Gao.

Trump je ranije kazao da bi njegova predložena mjera mogla prouzročiti neznatnu štetu, ali da će se SAD-u dugoročno isplatiti. 'Ne tvrdim da nećemo osjetiti štetu (...) ali možemo to podnijeti i u konačnici ćemo izaći snažniji', kazao je Trump.

Dao sam naputak USTR-u (američkom trgovinskom predstavniku) da razmotri hoće li dodatne carine u vrijednosti 100 milijardi dolara biti u skladu s člankom 301 te, ako hoće, da odabere proizvode kojima bi se nametnule takve carine".

Također je rekao da je naredio ministarstvu poljoprivrede da 'provede plan kako bi zaštitio naše farmere i poljoprivredne interese'.

Trumpove carine kritizirali su američki poslovni ljudi, ali i članovi njegove Republikanske stranke.

Kina je u srijedu objavila popis 106 američkih proizvoda, od soje do whiskeya te smrznute govedine i zrakoplova, koje će se cariniti i tako brzo odgovorila na predložene američke carine za oko 1300 kineskih industrijskih, tehnoloških, transportnih i medicinskih proizvoda. Washington je priopćio da je istraga utvrdila da je politika kineske vlade usmjerena na transfer američkog intelektualnog vlasništva kineskim tvrtkama kako bi preuzele vodstvo u ključnim visoko tehnološkim industrijama budućnosti.

I dok Peking optužuje SAD za agresiju, tvrdeći da potiče globalni protekcionizam, kineski trgovinski partneri se godinama žale da Kina zloupotrebljava pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i promiče nepoštene prakse kojima stranim tvrtkama zatvara vrata u neke sektore.

Kina stalno obećava da će otvoriti sektore stranoj konkurenciji, uključujući i financijski sektor. Iako Kina želi ostaviti dojam da je sklona multilateralizmu, u trgovinskoj prepirci je bez oklijevanja pribjegla retorici i potezima Washingtona.

Ukoliko dođe do trgovinskog rata, najpogođeniji bi bio američki tehnološki sektor, posebice proizvodnja čipova i poluvodiča. Sveopći trgovinski rat bi, upozoravaju analitičari iz Oxford Economicsa, usporio rast BDP-a obje zemlje, a odrazio bi se i na globalni gospodarski rast.