Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu počela je usmena rasprava u postupku u kojem se Hrvatska i Srbija međusobno tuže za genocid u Domovinskom ratu. Hrvatska zastupnica u tužbi za genocid protiv Srbije Vesna Crnić-Grotić poručila je sucima Međunarodnog suda pravde da je ICJ jedini sud koji može utvrditi da zločini počinjeni tijekom rata u Hrvatskoj predstavljaju genocid
Predsjednik suda i predsjedatelj sudskog vijeća, bivši slovački diplomat Peter Tomka, u uvodnom izlaganju podsjetio je na povijest postupka. Nakon njegovog izlaganja, voditeljica hrvatskog timadomaćih i stranih pravnih stručnjaka i odvjetnika Vesna Crnić-Grotić najavila je da će Hrvatska u iduća četiri tjedna iznoseći činjenice, razne dokumente, nove materijale i snimke, dokazati kako se zločini koji su se dogodili u dijelovima Hrvatske, a koje su pokrenule srpske vlasti, mogu smatrati genocidnim akcijama.
'Čini se da je jedini način da Hrvatska ostvari pravdu da se pojavi pred ovim sudom... jedini imate mogućnost utvrditi da su grozna djela počinjena u Vukovaru i drugdje u Hrvatskoj genocid', poručila je Crnić-Grotić.
Podsjećajući na sudske procese koji su se radi tih zočina vodili u Srbiji, od kojih su neki završeni oslobađajućim presudama, ukazala je na nespremnost srpske politike i sudstva da se suoči sa zločinima i da se kazne njihovi počinitelji.
'Zločini su dosegli razinu genocida'
U sudnici su prikazane snimke razorenog Vukovara iz studenog 1991, nakon što je taj grad podlegao napadima JNA i njezinih saveznika. 'To je rezultat namjere da se uništi dio jedne skupine', rekla je Crnić-Grotić.
Prema njezinim riječima, hrvatski predstavnici pokazat će da su zločini dosegli razinu genocida i da je postojala namjera srpskog vodstva da se uništi dio hrvatskog naroda.
UN-ova Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju genocida definira genocid kao djela počinjena 's namjerom uništenja, u cijelosti ili djelomično, neke nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine'.
Hrvatska će pokazati da su zločini koje je osmislilo srpsko vodstvo imali za cilj stvaranje etnički homogene srpske države, zaključila je Crnić-Grotić.
'Tuđman je rekao da Srbi trebaju nestati iz Hrvatske'
Pravni zastupnik Srbije Saša Obradović, novinarima je nakon usmene rasprave rekao da je srpski narod tijekom Drugog svjetskog rata doživio genocid u NDH, koja je u to vrijeme uključivala i BiH i Srijem. Dok je NATO pak bombardirao Srbiju - kada je 'Srbija dosegla svoj najslabiji položaj u povijesti' - na poticaj tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana pokrenuta je tužba za genocid.
'To je podneseno od strane predsjednika Hrvatske koji je bio vođa separatizma, uništio bivšu Jugoslaviju i izjavio, što ćemo dokumentirati pred Sudom, da Srbi iz Hrvatske trebaju nestati. I nestali su: danas ih je u Hrvatskoj trećina manje nego 1991, četiri puta manje nego 1931. godine', rekao je Obradović.
Upitan zašto se poziva na NDH kada današnja Hrvatska nije pravna sljednica te kvislinške tvorevine, Obradović je rekao da ju spominje samo kao povijesni događaj, a da će se srbijanski tim u svom dijelu dokaznog postupka usredotočiti na dokazivanje genocida nad Srbima u Oluji u ljeto 1995.
Dodao je da Beograd, unatoč velikom broju srpskih žrtava u ratu u Hrvatskoj, nije želio spor pred ICJ-em, ali je on važan da bi se raščistilo s prošlošću.
'Naravno da bi se trebali okrenuti budućnosti, ali ako se tako gleda onda nijedan sud ne bi trebao postojati. Svako krivično djelo je rasprava s prošlošću, prošlost se mora raspraviti da bi se krenulo dalje', zaključio je Obradović.
Mjesta u velikoj dvorani ICJ-a zauzelo je u ponedjeljak 17 sudaca, više od trideset članova hrvatskog i srpskog tima te publika označivši početak suđenja koje Hrvatska čeka 15 godina.
Najviše sudsko tijelo UN-a saslušat će u iduća četiri tjedna mnoge dokaze genocida i etničkog čišćenja hrvatskog stanovništva tijekom srbijanske agresije na Hrvatsku, te argumente protutužbe Beograda da je u Oluji počinjen genocid nad hrvatskim Srbima.
Prihvaćanjem tužbe u suđenje bi krenula Hrvatska kao članica EU-a i Srbija, koja se sporo, ali ipak kreće prema Europi - istoj Europi koja je već puno puta pokazala kako voli kada države vode dijalog. Ako sud odbaci tužbe, odbačena je i mogućnost Hrvatske da pravnim putem traži ratnu odštetu. Rasprava o hrvatskoj tužbi i srpskoj protutužbi trajat će do 1. travnja i bit će javna, osim iskaza svjedoka čiji je sadržaj tajan do završetka rasprave. Presuda se očekuje do kraja godine.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je jučer da Hrvatska ne može izgubiti spor jer se zna tko je bio žrtva, a tko agresor u ratu koji se vodio na teritoriju Hrvatske.
