Znameniti Stonehenge – četiri, pet, možda i više tisuća godina stara prethistorijska građevina sačuvana na jugu Engleske - ovih dana prolazi kroz restauraciju. Razlog nisu toliki mileniji postojanja zagonetne kamene strukture, nego utjecaj milijuna i milijuna turista koji to mjesto pohode posljednjih godina. Koji svjetski spomenici više ne smiju biti dostupni masama ako ih se želi sačuvati?
Trčeći s olimpijskom štafetom u rukama, slavni američki sprinter Michael Johnson bio je možda i posljednji putnik koji je vidio Stonehenge u njegovom dosadašnjem izdanju. Budžet za restauraciju premašuje 34 milijuna eura. Bit će očišćen okolni teritorij, izgradit će se novi turistički centar i pokretne trake za posjetitelje, kojih po novome ne smije biti više od 7650 dnevno, pa će znatiželjnici morati unaprijed rezervirati karte.
Stručnjaci upozoravaju da nekontrolirani masovni turizam nanosi svjetskoj baštini štetu usporedivu s ratovima i elementarnim nepogodama.
Ruski Časopis Ogonjok navodi sljedeće iz mora slučajeva u kojima se konzervatori žale na turiste: u Firenzi je ugrožen legendarni Michelangelov kip Davida iz 1504. godine. Neprestani koraci posjetitelja Akademijine galerije uzrokuju vibracije zbog kojih statua počinje pucati na raznim mjestima!
Posebna su priča devastacijski učinci primitivaca - kradljivaca. Nedavno je rimska policija javnosti predstavila 'muzejsku ponudu' artefakata koji su po aerodromima oduzeti putnicima koji su si ih ponijeli 'za uspomenu': pločice s mostova, komadići drevnih mozaika, čak i mramorno kamenje s Apijeve ceste…
U ruskom Sankt Peterburgu stradavaju grifoni na Bankovskom mostiću jer horde turista u njihove ralje ubacuju kovanice i pisamca začepljujući kanale vodoskoka.
Čak ni prije stotinu godina potonuli Titanic, koji je dugo počivao na skoro 4000 metara dubokom dnu Atlantskog oceana, nije izbjegao došljake u mini podmornicama koji kući odlaze sa 'suvenirima'.
U posebno ugroženim destinacijama poput Uskršnjeg otoka i Venecije mjesno stanovništvo već je počelo organizirati proteste i blokade kako bi upozorilo na strahote turističke najezde. Riječ je o problemu čiji se razmjeri povećavaju iz godine u godinu. Ekonomski, tehnološki i politički uvjeti učinili su da je broj međunarodnih turista u svijetu porastao sa 25 milijuna 1950. do oko milijardu ove godine.
Zbog navedenih problema stručnjaci iz istraživačke agencije The Future Laboratory daju pomalo distopijsku viziju budućnosti u kojoj će svjetske znamenitosti moći posjećivati samo vrlo bogati ili moćni ljudi, ili sudionici nekih specijalnih istraživačkih programa. Kao alternativa u tom budućem 'limitiranom' turizmu predlažu se i društveno pravedniji koncepti poput nagrađivanja ljudi putem ekoloških natječaja – skupljanja bodova za brigu o vlastitom okruženju koji bi se s vremenom mogli zamijeniti za, recimo, nagradno putovanje na koraljne atole ili na Bajkalsko jezero.
