Ta je konferencija u organizaciji Ministarstva turizma, Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika okupila predstavnike turizma, konzultante, studente, HGK i HUP-a te ministre turizma, rada i poljoprivrede. Njihova je zajednička ocjena da uvoz radnika treba biti rezervna opcija za rješavanje nedostatka radnika u turizmu, ali i drugim djelatnostima te da prije svega treba aktivirati domaću radnu snagu, pogotovo iz redova oko 160 tisuća nezaposlenih.

Tome streme, kako je kazao ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, sve mjere koje poduzimaju to ministarstvo i Vlada, u suradnji s HUP-om, HGK, HZZ-om i socijalnim partnerima, ali i mirovinska reforma koja uz ostalo i umirovljenicima omogućava privremene poslove. Naglasio je da se ove godine u posebnoj anketi oko 20 tisuća nezaposlenih prijavilo kao zainteresirani za poslove u turizmu.

'Ova Vlada je do sada uložila 4,5 milijardi kuna za zapošljavanje, od čega samo ove godine 2 milijarde, a zadovoljni smo i odazivom na mjeru 'stalni sezonac' koja je u turizmu prošle godine obuhvatila 5.700 radnika, i ne samo više u Istri nego se širi i na druge krajeve", kazao je Pavić. Važnim smatra razvoj vještina kod radnika, čime bi trebali pridonijeti budući centri kompetentnosti.

Ministar turizma Gari Cappelli upozorio je da se nedostatak, ali i zadržavanje radnika u turizmu može riješiti samo u suradnji raznih resora, što se, po njemu, i događa u sklopu rada ove Vlade, pri čemu je dobrim ocijenio mjere poput promocije turističko-ugostiteljskih zanimanja i stipendiranja, za koje, kako je iznio, ima sve više zanimanja, kao i za stalnu edukaciju zaposlenih.

'Uvozne kvote za radnike neka budu rezervna, ali moguća opcija i to je turizmu jako važno. Ove godine je u 'igri' 15.000 dozvola, i ne moramo sve potrošiti, ali neka su tu, jer problem nedostatka radnika evidentno postoji, a imaju ga i druge zemlje u Europi i šire. U Austriji je primjerice ukupno 500 tisuća stranih radnika, od kojih je oko 90 tisuća u turizmu, a od naših oko 150 tisuća ukupno zaposlenih u turizmu tek je oko 5 posto stranih, pa smo po tome još daleko ispod prosjeka nekih europskih zemalja', poručio je Cappelli.

Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je da su trajna rješenja nedostatka radnika usklađenost obrazovanja s tržištem rada, povećanje plaća i bolji uvjeti rada.

Konkurentne plaće najvažnije za zadržavanje radnika

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja poručila je da turizmu treba snažna podrška Vlade i zbog ekonomskih migracija i iseljavanja.

'Vlada je učinila neke korake i donijela neke mjere rasterećenja poslodavaca, ali to još nije dovoljno, treba još unaprijediti uvjete rada i povećati plaće, o čemu su u tijeku pregovori sa socijalnim partnerima. Važno bi bilo da plaće budu konkurentne u EU okvirima, to je najvažnije za zadržavanje radnika, a za to trebaju i ciljana porezna rasterećenja, od rada do PDV-a, te se nadamo da će Vlada nastaviti u suradnji s poslodavcima tražiti prava rješenja', upozorila je Deranja.

Najveća hotelska kompanija u Hrvatskoj Valamar Riviera po riječima njezine potpredsjednice za poslovni razvoj Ivane Budin Arhanić godinama puno ulaže u radnike i uvjete rada, svjesna da bez kvalitetnog radnika nema uspjeha.

'U Valamaru uspijevamo i dalje privući dovoljan broj radnika za sezonski rad, ali to nije ključ dugoročnog uspjeha', rekla je i dodala kako je zaposlenima bitno pružiti uvjete za rast i razvoj karijere paralelno s rastom tvrtke.

Najavila je da će Valamar ove godine na vrhuncu sezone zapošljavati oko sedam tisuća djelatnika, što je 400 više nego prošle sezone, a taj je rast, kako je naglasila, uvjetovan i njihovim velikim investicijama ove godine od oko 100 milijuna eura u razvoj novih projekata u turizmu.

'Plaćama ćemo se morati približiti zemljama u EU okruženju da bi sačuvali konkurentnost i sektora i zadržali radnike', upozorila je.

Direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić smatra pak da se neće puno postići ako se u iduće dvije do tri godine plaće zaposlenih u turizmu ne povećaju 30 do 40 posto, odnosno bar oko 10 posto godišnje.

'To bi bilo najvažnije, jer plaće u hrvatskom turizmu i ugostiteljstvu, koje su lani u prosjeku iznosile nešto malo iznad 5.000 kuna, za primjerice austrijskim plaćama u tom sektoru zaostaju za više od 90 posto, a za slovenskim za oko 30 posto. Jednostavno nam dođu poslodavci iz tih zemalja i odvedu radnike za više plaće, a ne zato jer se nekome baš ide iz zemlje', kaže Ostojić.

Nada se da će se obistiniti obećanja iz MUP-a da će se uvozne dozvole za radnike u turizmu ove godine brže realizirati, za oko sedam dana nakon što ih netko zatraži, ali svi su u sektoru, kako kaže, svjesni da su to privremene mjere, jer jedine koje su pravi put je povećanje plaća.

Vlasnik manjeg luksuznog hotela i predsjednik Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela pri HGK Nenad Nizić ističe pak da luksuzni hoteli možda imaju najmanje problema s radnicima, jer većinom rade cijelu godinu i s dobrim ugovorima 'za stalno' privlače i zadržavaju kvalitetnu radnu snagu, no i njima bi dobro došla veća porezna i druga rasterećenja.