Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kazao je da će se položaji predsjednika i premijera spojiti u jednu moćnu izvršnu funkciju šefa države. Na kojoj će, naravno, biti on. 'Ljudi će znati za koga da glasaju, od koga da očekuju akciju i koga da drže odgovornim. Ta će osoba biti predsjednik', rekao je Erdogan.

Ukidanje ureda koji postoji od davnina, gotovo od samih početaka Osmanskog Carstva, jedan je od najradikalnijih koraka u novom ustavu. Yildrimu to ne smeta. Naprotiv, u kampanji za ustavne reforme bio je jedan od njezinih najvećih zagovornika. 'Ja sam mornar', kazao je Yildrim, bivši pomorski inženjer i čelnik istanbulske trajektne kompanije. 'Dva kapetana mogu potopiti brod. Kapetan treba biti samo jedan', rekao je.

Turska politička analitičarka Asli Aydintasbas kaže da ukidanje ureda premijera ne bi bilo važno kada bi sustav bio upotpunjen snažnim pravosudnim sustavom i parlamentom. "Ali to nije tako. Sve poluge koje bi se međusobno trebale držati u ravnoteži stavljene su u ruke predsjednika", rekla je. "Ne smeta mi što ukidamo premijera, smeta me što predsjednik neće imati nadzor kakav bi trebao imati u demokraciji", naglasila je. U Osmanskom Carstvu funkcija velikog vezira uvedena je početkom 14. stoljeća i opstala je sve do njegova raspada. Veliki vezir bio je ekvivalent premijeru i povremeno čak i moćniji od sultana.  Osnivač moderne turske države Mustafa Ataturk postao je njezinim prvim predsjednikom, a ratnog junaka Ismeta Inonua postavio je za prvog premijera.  Desetljećima je predsjednik vlade bio najmoćniji političar u državi. I sam Erdogan je tako vladao od 2003. do 2014.  Predsjednik i po postojećem ustavu, sastavljenom nakon državnog udara 1980., ima određene ovlasti, ali je postala tradicija da ih ne koristi.  Erdoganova prethodnika Abdullaha Gula kritizirali su da se ponaša kao "javni bilježnik" jer je samo potpisivao zakone. Erdogan je izabran 2014. na prvim neposrednim predsjedničkim izborima i odmah je tradiciju okrenuo naglavačke. Njegov prvi premijer Ahmet Davutoglu prošle je godine morao otići jer se za Erdoganov ukus previše koristio parlamentarnim sustavom i politički sukobljavao s predsjednikom. Yildirim (61) nikad nije krio svoju odanost Erdoganu, kojemu je godinama služio kao ministar prometa i realizirao njegove megaprojekte koji su mu postali zaštitni znak.  Rođen u siromašnoj obitelji na istoku Turske, Yildrim je diplomirao na prometnom i tehničkom fakultetu i upravljao instanbulskim brodarskim prometom u vrijeme kada je Erdogan bio gradonačelnik najvećeg grada u zemlji od 1994. do 1998).  Iako postoje neke glasine o sukobima iza zatvorenih vrata, Yildrim se javno predstavljao kao odani službenik koji je spreman 'staviti glavu na panj' u korist predsjedničkog sustava. Za tu bi odanost mogao biti nagrađen jednim od potpredsjedničkih mjesta, smatraju analitičari.  "Novi ustav uvodi drastične promjene u upravljanju zemljom", tvrdi u međuvremenu Marc Pierini, stručnjak za Tursku na Carnegie institutu. "Referendum 16. travnja posljednja je prepreka tome da Turska i formalno prihvati sustav vladavine jednog čovjeka", naglasio je.