Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk izjavio je u četvrtak navečer u Bruxellesu da nema potvrde o sudjelovanju hrvatskih građana u borbama u Ukrajini, izrazivši mišljenje da se tu više radi o ruskoj propagandi.
Tusk je to izjavio na završnoj konferenciji za novinare nakon završetka summita EU u odgovoru na novinarsko pitanje o upozorenju ruskog ministarstva vanjskih poslova upućeno Hrvatskoj zbog navoda da njezini građani sudjeluju u borbama u istočnoj Ukrajini te o tome da li postoji opasnost za provedbu sporazuma iz Minska zbog sudjelovanja građana EU-a u borbama.
"Nemamo dokaza da građani neke države EU-a sudjeluju u borbama u istočnoj Ukrajini. Moja procjena i intuicija mi govore da je riječ više o propagandi. Ali, to svakako nije glavni problem kad govorimo o provedbi sporazuma. Ne sumnjam da je prvo potrebna dobra volja s ruske strane", odgovorio je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je izrazilo zabrinutost i šokiranost činjenicom da u sukobu na ozemlju Ukrajine sudjeluju hrvatski dragovoljci na strani ukrajinske vojske te pozvalo Zagreb da to spriječi.
"Moskvu je zabrinula i šokirala izjava za javnost potpredsjednice hrvatske vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova (Vesne Pusić) kojom je potvrdila da u trenutačnom sukobu na ozemlju Ukrajine sudjeluju hrvatski dragovoljci na strani ukrajinske vojske, a da nije dovela u pitanje zakonitost takvog sudjelovanja hrvatskih građana u operacijama koje provode ukrajinske vojne strukture", navodi se u priopćenju.
Pusić je u srijedu potvrdila da ima hrvatskih državljana koji se bore u Ukrajini, ali isključivo u redovnoj ukrajinskoj vojsci.
Milanović oprezan glede provedbe sporazuma o prekidu vatre u Ukrajini
Hrvatski premijer Zoran Milanović izrazio je u četvrtak želju da se na terenu provede sporazum o prekidu vatre u istočnoj Ukrajini, što je bila glavna tema summita čelnika zemalja članica EU-a.
'Situacija u Ukrajini je ozbiljna. Ovaj sporazum koji je prihvaćen u Minsku slovo je na papiru i vidjet ćemo hoće li se ostvariti. On predviđa jako pozitivne stvari poput predaje nadzora granice između otcijepljenog djela Ukrajine i Rusije ukrajinskim vlastima nakon održanih izbora. To je veliki ustupak i htio bih vidjeti da se to dogodi, da prestanu borbe, da prestane ruska vojna pomoć, da se situacija smiri. Ako bi se i pola od toga ostvarilo, bilo bi super', rekao je Milanović.
Istaknuo je kako njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande zaslužuju poštovanje zbog velikog doprinosa postizanju sporazuma.'Nakon što je ovaj sporazum potpisan, ne vidim više puno prostora za ovu vrstu državničke diplomacije. Ili će se to poštovati ili se neće poštovati i onda će se utvrditi tko je za to odgovoran. To je sve što mogu reći', rekao je Milanović.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk također je istaknuo oprez u vezi s provedbom postignutog sporazuma o prekidu vatre.'Tom sporazumu dajemo opreznu potporu. Riječi na papiru moraju biti prevedene u djela na terenu. Prekid vatre se mora poštovati, moramo vidjeti smanjenje intenziteta sukoba. Ovdje nije riječ samo o neovisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine. U pitanju je cijeli geopolitički poredak u Europi nastao 1989.', rekao je Tusk.
Tusk je rekao da će prošireni popis sankcioniranih osoba koje su se ogriješile o ukrajinsku suverenost i teritorijalnu cjelovitost stupiti u ponedjeljak na snagu, unatoč postignutom sporazumu.Ministri vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak su izglasali proširenje popisa, na koji su dodali imena 19 pojedinaca i devet pravnih osoba, kojima se zabranjuje putovati u EU i čija se imovina unutar EU-a zamrzava, ali su odlučili da se primjena te odluke odgodi do ponedjeljka, 16. veljače, kako bi se dala prilika diplomatskim naporima.
Sankcije automatski stupaju na snagu ako se ne donese nova odluka, što se, po Tuskovim riječima, neće dogoditi.Osim o borbi protiv terorizma i Ukrajini, summit je bio iznimno zanimljiv i zbog prvog sudjelovanja novog ciparskog premijera Aleksisa Ciprasa na summitu EU-a.
Radikalni ljevičar dobio je izbore u Grčkoj na temelju obećanja da će prekiniti politiku štednje i tražiti otpis golemog grčkog duga, što je ostalim članicama EU-a neprihvatljivo.O Grčkoj nije bilo sadržajnije rasprave. Tek je Jeroen Dijsselbloem, predsjednik euroskupine, koja okuplja ministre financija zemalja članica eurozone, izvijestio čelnike o sastanku tog foruma, održanom u srijedu navečer, koji je završio bez zajedničke izjave zbog protivljenja Grčke.
