Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u razgovoru za tršćanski dnevnik 'Il Piccolo' od srijede da Slovenija ne može ratificirati hrvatski pristupni ugovor s EU-om dok se na hrvatskim sudovima vode postupci protiv Ljubljanske banke u vezi stare devizne štednje.
Erjavec je rekao da za Ljubljanu nije prihvatljivo da da se o tom problemu pregovara u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, o čemu je već postignuta načelna suglasnost dviju strana, ako se procesi protiv Ljubljanske banke u Hrvatskoj prije toga ne obustave.
'Ne možemo čekati rješenje iz Basela, dok su otvoreni sudski postupci o istom pitanju na hrvatskim sudovima. Zato ne možemo ni ratificirati hrvatski pristupni ugovor s EU-om prije nego što se ti postupci obustave. U suprotnom bi moguće presude protiv Ljubljanske banke na hrvatskim sudovima za Sloveniju bile jako štetne', rekao je Karl Erjavec dodajući da se ukupan iznos bez kamata u tužbama protiv Ljubljanske banke može popeti na 800 milijuna eura.
Na pitanje je li Slovenija doista odlučna u namjeri da ne ratificira hrvatski pristupni ugovor ako se ne nađe zadovoljavajuće rješenje, Erjavec je odgovorio da je Slovenija oduvijek bila zainteresirana za ulazak Hrvatske u EU te da je izražavala potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana jer samo euroatlanska budućnost regije jamči stabilnost i mir na tom području.
'Kad bismo blokirali Hrvatsku, time bi blokirali i cijeli zapadni Balkan, a to nije u našem strateškom interesu', rekao je Erjavec. 'No, Slovenija zasigurno želi da se prije ratifikacije razjasne sva još otvorena pitanja vezana za raspad nekadašnje Jugoslavije', rekao je Erjavec u razgovoru dodajući da su i stara devizna štednja, za koju je jamčila centralna banka bivše SFRJ, stvar sukcesije.
Erjavec je ustvrdio da su pitanje štednje u Ljubljanskoj banci kao sukcesijsku temu tretirali i raniji slovenski premijer Borut Pahor te bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor te da se na ekspertnoj razini između Slovenije i Hrvatske sada pokušava razriješiti taj 'gordijski čvor'.
Erjavec je u razgovoru za 'Il Piccolo' ustvrdio da je Hrvatska po teritorijalnom načelu već isplatila dio štediša Ljubljanske banke, dok bi o neisplaćenim deviznim depozitima hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci Zagreb trebalo razgovarati u okviru BIS-a, ali na temeljima sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ koji su u Beču 2001. godine potpisale njene sljednice. No, mnoge sljednice pokazuju vrlo malo interesa da se pitanja sukcesije riješe, rekao je Erjavec za tršćanski dnevnik.
