Popis stanovništva i domaćinstava u BiH počeo je jutros u devet sati i trajat će do 15. listopada. Predstavnici entitetskih zavoda za statistiku i Agencije za statistiku BiH potvrdili su na jučerašnjoj konferenciji za medije da je sav materijal distribuiran te da su popisivači i kontrolori spremni izaći na teren i početi s popisivanjem, javlja Dnevni avaz. Za cjelovitu obradu podataka iz popisa bit će potrebno do godinu i pol dana. Prema posljednjem popisu, u BiH je živjelo 43,7 posto Bošnjaka, 31,3 posto Srba i 17,3 posto Hrvata. U ratu su ti omjeri narušeni, a koliko, pokazat će popis, piše HRT
'Popis će biti vršen svaki dan od devet do 21 sat, a popisivači će voditi računa da u domaćinstva sa zaposlenim osobama dođu u popodnevnim satima', kazao je direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović, javlja Dnevni avaz
Svi popisivači će potpisati ugovore kao i izjave o povjerljivosti podataka.
Prvi rezultati popisa očekuju se nakon 90 dana.
Na popisu je angažirano oko 19.000 popisivača te oko šest tisuća kontrolora i rezervnih popisivača.
Čitav proces, kako je to zakonski propisano, koštat će najmanje 46 milijuna KM, od čega je 7,5 milijuna eura jamčevina Europske komisije. Popisivači će po popisnici dobiti 2,2 KM za gradsko područje i 2,5 KM za ruralno područje.
Iz statističkih institucija su još jednom apelirali na građane da se odazovu popisu i maksimalno surađuju da bi čitav proces prošao bez problema.
Za Dnevni avaz povodom popisa stanovništva pismo je napisao Reis Husein ef. Kavazović u kojem između ostalog stoji:
'Među pitanjima na koja ćemo kao popisivane osobe odgovarati nalazi se i pitanje vjeroispovijedi. Kao muslimani, mi znamo da je naša vjeroispovijed islamska i to ćemo kazati popisivačima. Ovo naše svjedočenje je naša vjerska dužnost, jer je svaki punoljetan i slobodan musliman dužan javno svjedočiti svoju pripadnost islamu. Bila su vremena kada je manifestiranje vjere u našoj domovini bilo zakonski zajamčeno, a politički i društveno ograničavano. Danas su građani Bosne i Hercegovine slobodni u manifestiranju vjere i uvjerenja i svojim svjedočenjem pripadnosti islamu mi ujedno svjedočimo univerzalnu vrijednost slobode vjerovanja i uvjerenja.
Popisivači će od nas, također, tražiti da odgovorimo na pitanje naše etničke, odnosno nacionalne pripadnosti i na pitanje našeg materinjeg jezika. Mi, Bošnjaci, reći ćemo da smo Bošnjaci i da je naš materinji jezik bosanski. Tako su za sebe i za svoj jezik stoljećima govorili naši preci koji su u junačkim pjesmama, vjerskim knjigama, rječnicima, putopisima i drugim izrazima svog duhovnog života osigurali trajnu prisutnost imena bošnjačkog naroda i bosanskog jezika u kulturi, riznici čovječanstva. To isto bi kazali i naši djedovi i očevi koji su bili nasilno lišeni osnovnog ljudskog prava na ime i tradiciju i kojima je tijekom dvadesetog stoljeća bilo zabranjeno da sebe i svoj jezik zovu naslijeđenim vlastitim imenima. Zato naše očitovanje na popisu da smo Bošnjaci i da je naš materinji jezik bosanski nije samo naše pravo već i naš dug i obaveza prema njima.'
'Prevažno je pozvati Hrvate da se odazovu. To je ponos i obveza', poručio je kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup. Prema podacima Katoličke crkve, broj Hrvata je prepolovljen pa najmanji od tri naroda strahuje da ne padne ispod 10 posto. Srbi su najmirniji. Žive na 49 posto etnički očišćenog teritorija, piše HRT.
'Za razliku od drugih koji su dizali halabuku, predstavnici Srba i Hrvata to ne vide tako. Žele da to bude fer i pošteno iskazivanje podataka', poručuje predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
