Spoj poznat kao izopropil cijanid pronađen je u oblaku plinova i prašine udaljenom 27.000 svjetlosnih godina u kojem se rađaju zvijezde. Njegova složena struktura utemeljena na ugljiku najbliža je složenim organskim molekulama od svih koje su do sada otkrivene u međuzvjezdanom prostoru.

Ovo otkriće pokazuje da bi građevni blokovi života mogli biti rasprostranjeni posvuda po Mliječnoj stazi.

Znanstvenici su već ranije otkrili različite organske molekule u dubokom svemiru, međutim izopropil cijanid prva je koja ima okosnicu od razgranatog spoja ugljika. To je posebno važno jer ukazuje na mogućnost da bi međuzvjezdani prostor mogao biti izvor drugih složenih razgranatih molekula poput aminokiselina koje su temelj života na Zemlji.

'Aminokiseline su na Zemlji građevni blokovi proteina, a proteini su vrlo važni za život kakav poznajemo. Ključno pitanje jest: postoji li život negdje drugdje u galaksiji', rekao je voditelj studije dr. Arnaud Belloche s Instituta za radioastronomiju Max Planck.

Molekula je pronađena u golemom oblaku plinova Strijelac B2, aktivnom rodilištu zvijezda u središtu Mliječne staze.

Zvijezde koje se formiraju u oblaku zagrijavaju mikroskopske čestice prašine i na njihovoj površini pokreću kemijske reakcije u kojima nastaju složene molekule. Ove molekule zrače elektromagnetske valove koji su otkriveni 12-metarskim teleskopima poznatim kao Atacama Large Millimeter Array (Alma) u Čileu.

Kada zračenje zvijezda obasja neku molekulu, ona u tom zračenju ostavlja jedinstven trag poput otiska prsta. Na temelju analize spektra zračenja znanstvenici na Zemlji mogu odrediti sastav molekula.

'Igra se sastoji u tome da se ove frekvencije zračenja povežu s molekulama koje smo definirali u laboratoriju', objasnio je dr. Belloche.

Stručnjaci su već ranije u istom oblaku otkrili složene molekule poput vinil alkohola i etil formata koji rumu daje karakterističan miris nalik na miris malina.

Zanimljivo je da izopropil cijanida u Strijelcu B2 ima u izobilju. To znanstvenicima daje nadu da bi s vremenom u međuzvjezdanom prostoru mogli otkriti neke molekule koje izravno sudjeluju u stvaranju aminokiselina što bi pak moglo značiti da život u našoj galaksiji nije rijedak.

'Za sada nemamo dovoljno osjetljive uređaje koji bi mogli otkrivati signale aminokiselina u međuzvjezdanom prostoru', objasni je Belloche i dodao: 'Čini se da je međuzvjezdana kemija sposobna stvarati aminokiseline, međutim za sada još nemamo izravne potvrde za to. Možda će ih moći pronalaziti Alma kada bude potpuno u funkciji.'