'Od 2000. do 2007. u prosjeku smo godišnje imali 55 operacija melanoma pa broj od 108 operacija lani djeluje zaista zastrašujuće. Za melanom se još uvijek na zna kako i zašto nastaje, vrlo je tajnovit.

No, za njegov nastanak bitna je genetika, čimbenici iz okoliša, a svakako je najvažnije ultra- ljubičasto zračenja sunčeva svjetla. Važna je i trauma madeža (grudnjaci, povrede madeža, oderotine....), kao i obiteljska sklonost prema melanomu - kazao je za Slobodnu Dalmaciju  dr. Ivan Utrobičić, pročelnik Kliničkog odjela za plastičnu kirurgiju i opekline.

Ako neka osoba ima više vrsta madeža na koži, podložnija je dobivanju melanoma, kao i one osobe koje su svjetlije puti i očiju, kao i pigmentacije kože.

- Broj oboljelh od melanoma u stalnom je porastu kod nas i u svijetu. Od njega podjednako obolijevaju žene i muškarci. Melanom nastaje u 50 posto slučajeva iz madeža, dok ostali nastaju iz zdrave kože. Raspoređen je podjednako po svim životnim dobima, s time da se ta dobna granica spušta i približava se sve više pubertetu. Kod djece i mladih je rijetkost - istaknuo je dr. Utrobičić.

Osoba koja na svojoj koži vidi promjenu pigmentne tvorbe treba odmah otići liječniku.

- Postoje li određeni znakovi promjene madeža, takav madež treba odstraniti i poslati na patohistologiju. Operacija samog madeža traje od 15 do 20 minuta i ta se operacija radi ambulantno u lokalnoj anesteziji, nakon čega pacijent ide kući.

Tada se čeka 15-ak dana na patohistološki nalaz i ako je nalaz ustvrdio da se radilo o zloćudnoj tvorevini na koži, pacijenta pozivamo u bolnicu i radimo radikalno skidanje tkiva, u širinu i dubinu, uokolo onog ožiljka od prije 15 dana - kazuje dr. Utrobičić

No, nije svaki melanom isti, pa se prema njihovoj vrsti rade i operacijski zahvati.

- Kod melanoma određene kategorizacije koji su deblji od 1 milimetra radi se sentinel biopsija, odnosno limfoscintigrafija. Taj smo vrlo moderan postupak uveli prije tri godine. U ožiljak gdje smo skinuli melanom ubrizgava se radioaktivni materijal.

Ta radioaktivna susptancija putuje po limfnim putevima i onda se taj radioaktivni materijal skuplja u limfni čvor čuvar, koji je prvi limfni čvor drenažnog područja gdje je bio melanom - govori dr. Utrobičić.

Ako postoji sumnja u metastazu, “plastičarima” su od velike pomoći kolege s Nuklearne medicine.

- Oni gama-kamerom snime cijelo tijelo i nama kažu gdje se točno u tijelu nalazi “vrući čvor“. Kada pacijent leži na operacijskom stolu, operater točno na mjestu gdje se nalazi “vrući čvor“ ulazi u tijelo, nalazi čvor, odstranjuje ga i šalje na analizu.

Na taj način tražimo eventualne metastaze, a ne “mrcvarimo“ pacijente mnogim pregledima. Nakon ovakvih radikalnih operacija, pacijent u bolnici ostaje do tjedan dana, nakon čega odlazi onkologu i dermatologu, koji dalje prate tijek bolesti i propisuje terapiju.

Naravno, otkrivanje melanoma u ranom stadiju bolesti daje i veće šanse da će oboljela osoba ozdraviti, zaključuje dr. Utrobičić.