Prevare stoje globalnu prehrambenu industriju 40 milijardi dolara godišnje, ali ono što potrošače uz udar po džepu još više muči jest njezina sigurnost. A oko toga svako malo izbije novi skandal.

Tako je Europska unija ljetos nasjela na jaja. Iz trgovačkih lanaca 15 članica EU-a te Švicarske i Hong Konga povučeni su milijuni kontaminiranih jaja, samo u Velikoj Britaniji oko 700.000 njih. U Nizozemskoj – najvećem proizvođaču na svijetu s 50 milijuna nesilica – zatvoreno je 180 farmi i bit će uništene stotine tisuća koka nesilica, a sve zbog insekticida filpronila, sredstva protiv ušiju, krpelja, grinja, žohara i buha, pronađenog u deterdžentu za dezinfekciju peradarskih farmi, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji ne suviše otrovnog u malim količinama, ali strogo zabranjenog kod životinja namijenjenih ljudskoj prehrani.

EU nije u stanju provesti stroge propise o sigurnosti hrane

Belgija je o skandalu s jajima žučno raspravljala u parlamentu i u diplomatskom je ratu s Nizozemskom zbog uskrate informacija. Na Belgiju bjesni Njemačka zbog nedopustivo spore reakcije, uhićeni su direktori tvrtki ChickFrienda i Poultry Visiona, glavni sumnjivci za distribuciju spornog deterdženta, ali glavni je problem šum u komunikaciji među pogođenim zemljama i saznanje da EU nije u stanju provesti stroge propise o sigurnosti hrane, niti kontrolirati njihovo provođenje. Ukratko, u EU nešto jako smrdi po pokvarenim jajima.

U svijetu globalne proizvodnje i prodaje hrane ovaj skandal, nažalost, nije ni prvi niti će biti posljednji u kojemu će potrošač biti na udaru kojekakvih pokvarenih jaja. Korištenje filpronila sasvim je benigna svinjarija u odnosu na slučaj u Indiji 2010., kada je otkriveno da je u Kalkuti, New Delhiju i Bangaloreu prodavano voće i povrće tretirano 750 puta većom dozom pesticida od dozvoljene u Europi, uključujući kemikalije koje dovode do ozbiljnih neuroloških problema, bolesti kože i oštećenja bubrega.

Na Tajvanu je izbio skandal zbog 645 tona recikliranog ulja koje sadrži kancerogene supstance jer je dobiveno iz starog ulja od prženja iz restorana, otpada životinjskog podrijetla i masnoća iz kanalizacije, a ilegalno je prodano u 1200 restorana, čime su dovitljivi dečki zaradili 1,67 milijuna dolara.

Eksplodirajuće lubenice

Poznat je slučaj eksplodirajućih lubenica u kineskoj provinciji Jiangsu, u kojoj su poljoprivrednici u golemim količinama koristili forklorfenuron, sredstvo za ubrzani rast ploda. U Kini je početkom godine u lučkom gradu Tianjinu otkriveno 50 tvornica koje su zadnjih deset godina koristile ono što su lokalni mediji nazvali 'opasnim sastojcima', uključujući industrijsku sol (sadrži kancerogene nitrite i teške metale opasne za jetru i bubrege), umjetna bojila i aditive u proizvodnji imitacija začina poznatih marki poput sojinog umaka, octa ili gotovih juha, a proizvodi su plasirani putem manjih prodavača na veliko i u restorane, izvijestila je kineska Agencija za kontrolu hrane i lijekova.

Osim na lažnu elektroniku, u Kini možete nabasati na lažna kokošja jaja

Unatoč strogom zakonu u Kini, uključujući smrtnu kaznu za proizvođače i trgovce falš hrane ako dođe do smrti potrošača, prevara se uvijek nađe. Televizijska mreža China Central TV otkrila je da farmeri u pokrajini Shandong koriste izuzetno toksičan pesticid aldicarb u uzgoju đumbira.

Vlasti su 2013. u Shandongu uhitile 900 trgovaca i vlasnika restorana zbog 20.000 tona jeftinog mesa štakora, lisice i kune obrađenog želatinom i pigmentom da ima izgled i okus janjetine te prodavanog u Šangaju. Osim na lažnu elektroniku, u Kini možete nabasati na lažna kokošja jaja dobivena od smole, škroba, koagulanata i ljepila.

Zatrovano mlijeko u prahu

Primjera je puno, ali majka svih prevara tragičan je slučaj mlijeka u prahu namijenjenog dojenčadi s melaminom, kemijskim sastojkom koji se inače koristi u elektroničkoj industriji, a u ljudi može izazvati bubrežne kamence, no u beba ima mnogo ozbiljnije posljedice. Od posljedica trovanja spornim mlijekom te je 2008. umrlo šestoro dojenčadi, a 300.000 beba imalo je ozbiljne urinarne probleme. Dva proizvođača mlijeka su pogubljena, 19 ih je završilo u zatvoru, a nakon tog skandala strah se od neispravne hrane u javnosti nije stišao do danas.

Neki veliki kineski proizvođači stoga nastoje graditi povjerenje koristeći prednosti informatičke tehnologije pa se druga najveća e-trgovačka platforma u Kini JD.com povezala s proizvođačem govedine Kerchin iz unutrašnjosti Mongolije, koristeći u prodaji mesa i pružanju vjerodostojnih informacija o njegovu podrijetlu tehnologiju tzv. blockchaina (koristi se također za bitcoine), poznatoj po tome što priječi manipulaciju i falsificiranje podataka. Naruče li putem JD.coma goveđi odrezak, stanovnici Pekinga, Šangaja i Guangzhoua sada mogu 'od stoljeća sedmog' ući u trag njegovu podrijetlu.

'Divno putovanje govedine'

Uz naručeno meso koje stiže dan kasnije dolaze i upute na poleđini omota o tome kako pomoću JD-ove aplikacije otvoriti web stranicu 'Divno putovanje govedine', na kojoj stoje podaci o starosti kravice, njezinoj težini, datumu kontrole te imenu i prezimenu veterinara koji ju je pregledao prije klanja, vrsti goveda, farmi i vlasniku farme na kojoj je uzgojeno, čime je hranjeno, gdje je klano i skladišteno, kojem je testiranju povrgnuto meso...

U borbi za povjerenje potrošača i Alibaba je u ožujku najavio korištenje tehnologije blockchaina u obradi informacija o govedini iz Australije, jednog od najvećih uvoznika te vrste mesa u Kinu. Razbijajući strah Europljana od uvoza hrane sumnjive kvalitete, Kina u rujnu počinje s EU-om raditi na projektu 'EU-Kina-Safe' (EU-Kina-sigurnost) koji će također koristiti blockchain i druge tehnologije u kontroliranju sigurnosti hrane.

Ali ovakve sigurnosne metode učinkovite su uglavnom kada je riječ o izravnom odnosu proizvođač – prodavač, bez trakavice kojekakvih posrednika u kojoj se lako provlači i podmeće lopovluk.

Transparentnost informacija o hrani ima i drugu stranu. Tome najbolje svjedoče neke medijske platforme poput kineskih WeChat i Weibo, na kojima se poput požara među korisnicima šire priče o sumnjivoj hrani, nerijetko lažne i nepoznatog izvora, tipa 'grožđe bez koštica uzgaja se korištenjem kontracepcijskih sredstava'.

'Ne možete vjerovati koliko ljudi povjeruje u takve ćaknute informacije', kaže Zhu Ying, profesor na Studiju novinarstva Sveučilišta Guangdong, pa 'širile se takve glasine namjerno ili ne, proizvođače koštaju stotine milijuna juana' – tuži se Zeng Huaqing, vlasnik tvrtke Fuguangjia Food.

Baš me briga za istinu, moram biti oprezan

Kada se na WeChatu s 313 milijuna mjesečnih korisnika pojavio 10 sekundi dugačak video o lažnoj proizvodnji sušene morske alge od crne plastike, dugogodišnjem trgovcu na veliko Zeng Huaqingu preostalo je staviti ključ u bravu. Bez obzira što je dokazivao da je riječ o lažnoj informaciji, cijena algi se strovalila 70 posto.

Slično se dogodilo japanskoj firmi Muji nakon što je kineska državna CCTV objavila da Muji prodaje hranu proizvedenu na području nedaleko od nuklearke u Fukushimi, zahvaćenog radijacijom. Unatoč demantijima i bjelodanim dokazima da je vijest lažna, Muji je izgubio kinesko tržište, a jedan korisnik platforme Weibo je napisao: 'Baš me briga za istinu, moram biti oprezan. Sigurno je sigurno.'

I nije jedini. Kada se jaja jednom pokvare, teško ih je vratiti natrag u potrošačku košaricu, čak i kada su ispravna.