Sustav lokalne vlasti iz 1992. doveo je do velikog broja jedinica lokalne samouprave. Mreža lokalne vlasti pregusta je i preskupa. Usporedbe radi, Velika Britanija, u kojoj živi 13 puta više stanovnika, ima gotovo isti broj općina kao i Hrvatska. U Hrvatskoj je 429 općina, 127 gradova i 20 županija.
Oni zajedno godišnje potroše 24,8 milijardi kuna, od čega na plaće odlazi 4,4 milijarde kuna, piše Večernji.hr.
Smatra se da više od polovice od ukupno 429 općina nije fiskalno održivo. Drugim riječima, njihovi prihodi ne mogu pokriti troškove, nego ovise o pomoći države. Među takvima je i općina Ervenik, smještena uz Zrmanju, na području Bukovice. Prema posljednjem popisu stanovništva, ta općina broji 988 stanovnika. Jedina tvornica uništena je u Domovinskom ratu, pa općina uspijeva prikupiti tek oko 240 tisuća kuna prihoda, a njezini rashodi iznose 3,2 milijuna.
Prosječno je u općini po 3148 stanovnika. Čak tridesetak općina ima manje od tisuću stanovnika. Slična je situacija i u gradovima. Čak 46 posto gradova nema ni 10 tisuća, a 18 gradova ima manje od 5 tisuća stanovnika. MMF je nedavno upozorio Srbiju da ima prevelik broj općina. U Srbiji je 170 općina, u Hrvatskoj 429.
Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a, institucije koja možda najglasnije zagovara smanjivanje broja općina jer se one u velikoj mjeri financiraju takozvanim neporeznim nametima kojih bi se poslodavci rado riješili, smatra da bi se Hrvatska u teritorijalnom ustroju trebala vratiti na stanje prije 1992. godine, kada je brojila samo 101 općinu.
Od 1992. godine, međutim, tadašnja HDZ-ova vlast prihvatila se osnivanja 418 općina i 68 gradova. S vremenom se broj gradova povećao 58 posto i danas ih je 126. Broj općina skočio je 11 posto.
'Premala smo država za tako glomazan, raslojen i međusobno neusklađen činovnički stroj', kaže HSLS-ov saborski zastupnik i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok. 'Imamo tri razine lokalne vlasti, županijske, gradske i općinske, u državi koja je po broju stanovnika usporediva s veličinom europske metropole.
'U Europi se primjenjuje vrlo jednostavan model koji se svodi na sljedeće: grad ili općina moraju biti sposobni barem za uzdržavanje dječjeg vrtića na svom području. To je svojevrsna, neslužbena definicija opravdanosti jedinice lokalne samouprave. Ne vidim svrhu grada ili općine koji troše 50 posto prihoda na plaće svojih činovnika i ne mogu funkcionirati bez dotacija. Trošak činovnika ne bi smio prelaziti 10-15 posto prihoda. Inače je takva općina sama sebi svrha', kazao je riječki gradonačelnik, predsjednik Udruge gradova i potpredsjednik Saveza udruga gradova i općina Vojko Obersnel
