Jedini laboratorij ovlašten za otkrivanje GMO-a u hrani u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u Zagrebu od osnivanja 2004. godine analizirao je 4585 uzoraka hrane, uključujući i sjemenski materijal. 'Sve šarže proizvoda čiji su uzorci bili pozitivni iznad praga od 0,9 posto povučeni su s tržišta Republike Hrvatske. S obzirom da se u većini slučajeva radilo o uvozu, vraćeni su u zemlje uvoza, a ostali dio proizvoda koji je nađen na tržištu je uništen', izvijestili su nas iz Ministarstva zdravstva.

U prva četiri mjeseca 2010. godine uzorkovano je i analizirano 280 proizvoda na osnovi soje, kukuruza, lana i riže. U dva uzorka bilo je GMO-a ispod granice od 0,9 posto, što je, kažu u MZSS-u, ili slučajno ili tehnološki neizbježno, dok u 278 uzoraka nije nađeno ništa sumnjivo.

Za namjerno uvođenje GMO-a u okoliš, to jest davanje dozvola za uzgoj biljaka i životinja nastalih primjenom genetičkog inženjeringa, nadležno je Ministarstvo kulture jer je tamo Uprava za zaštitu prirode. 'Dosad nismo zaprimili niti jedan zahtjev o uvođenju GMO-a u okoliš niti donijeli rješenje o uvođenju GMO-a u okoliš', poručuju iz kabineta Bože Biškupića.

Prema Zakonu o GMO-u, dozvoli Ministarstva zdravstva za prodaju hrane s GMO-om moraju prethoditi četiri koraka - analiza u laboratoriju, mišljenje Odbora za uvođenje GMO-a u okoliš i Hrvatske agencije za hranu, javna rasprava i izvještaj o procjeni prikladnosti stavljanja na tržište hrane s GMO-om.

Taj zakon odredio je da je zabranjeno uvođenje GMO-a u okoliš u zaštićenim područjima i u područjima ekološke mreže, područjima namijenjenim ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i ekološkim oblicima turizma te područjima koja predstavljaju zaštitne zone utjecaja. Jedino Vlada RH uredbom može odrediti površine na kojima će se moći uzgajati GMO, i to na prijedlog Ministarstva poljoprivrede i uz suglasnost Uprave za zaštitu prirode.