Odbor stručnjaka za mjere protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL), koje djeluje u sklopu Vijeća Europe, od Hrvatske konkretno očekuje veći broj presuda u slučajevima povezanim s pranjem novca, kao i intenzivniju provedbu mjere oduzimanja imovine.

Za većinu slučajeva pranja novca u Hrvatskoj smatra se da su 'domaćeg porijekla'. U glavna kaznena djela, koja su primarni izvori pranja novca, ubrajaju se zloupotrebe položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju; zloupotreba položaja i ovlasti; utaja poreza i zloupotreba opojnih sredstava, stoji u izvještaju.

Nadalje, unatoč tome što je Hrvatska dio glavnog tranzitnog pravca kojim narkotici stižu u Europu, 'malo je dokaza da su te mreže iskoristile hrvatski financijski sustav za pranje prihoda od prodaje'.

Među ključnim je nalazima i dijagnoza da je novi Ured za sprečavanje pranja novca uglavnom usklađen s međunarodnim standardima, ali 'fizički i materijalni elementi delikta pranja novca ne podudaraju se u potpunosti sa zahtjevima Bečke i konvencije Palermo'.

Osim toga, postojeći zakonodavni okvir koji se odnosi na konfiskaciju još uvijek je kompliciran i neusklađen. Kada je u pitanju učinkovitost, razina konfiskacija čini se niskom u usporedbi s procijenjenim ekonomskim gubitkom kao rezultat prihoda koji generira kriminal.

Destinacija, izvor i tranzitna točka sex traffickinga

'Hrvatska je tranzitna točka na balkanskom pravcu kroz koji se narkotici krijumčare iz zemalja proizvodnje do zemalja potrošnje, osobito južnoazijskog heroina u Zapadnu Europu. Također se koristi i kao tranzitna točka za morske pošiljke južnoameričkog kokaina za Zapadnu Europu', stoji u izvješću.

Dodaje se da je 'Hrvatska također destinacija, izvor i tranzitna država za muškarce, žene i djecu koji su izloženi uvjetima seksualnog traffickinga i prisilnog rada'.

Cijeli izvještaj možete pročitati ovdje