IBAN računa udruge 'Građani odlučuju' naveden na njihovoj web stranici jest HR4923600001102338528, a na web stranici U ime obitelji piše drugi IBAN: HR5223600001102351957.

Ako bi i točno bilo ono što ovih dana govori Željka Markić, da novac dolazi na račun Građani odlučuju, nije jasno - zašto? Svaka udruga nakon osnivanja izrađuje pečat, pa može i treba otvoriti žiro račun i ima pravo poslovati kao pravna osoba, a ako tako radi svaka udruga u Hrvatskoj, onda je nejasno zašto U ime obitelji svoj novac daje drugoj udruzi.

Da se Željka Markić posvađala s Goranom Rubićem, predsjednikom udruge Građani odlučuju, pa da ovaj stariji gospodin obustavi isplate s računa svoje udruge, bi li onda stale aktivnosti udruge U ime obitelji?

Dakle, ne zna se tko je nositelj žiro računa navedenog na web stranici UIO na koji građani, koji podupiru tu udrugu koja u Ustav želi unijeti svoju definiciju braka, mjesecima uplaćuju novac. Ali Željka Markić ne želi otkriti ni tko su donatori, jer da bi ih time izložila pritisku javnosti. Tri dana do ustavotvornog referenduma, ne znamo tko nam želi mijenjati Ustav. Do Jelene Gazivode, kontakta za medije UIO, nismo mogli doći do zaključenja ovog teksta da je pitamo kada udruga planira rasvijetliti svoje financiranje.

Da postoji kvalitetan Zakon o referendumu, ne bi bilo moguće takvo bahato ponašanje referendumske inicijative.

Mirko Klarić, profesor Pravnog fakulteta u Splitu, kaže da država zakonom što prije treba regulirati referendumske inicijative, jednako kao i financiranje stranaka i nestranačkih kandidata na izborima.

'Sada ne postoje takvi propisi, pa iz zakona o financiranju političkih aktivnosti slične odredbe analogono treba primjeniti i ovdje. Da se vidi tko financira kampanju, s koliko novca i tko je vlasnik računa. Zatim da se ograniče te donacije za fizičke i pravne osobe', objašnjava profesor Klarić.

U nedostatku propisa, na referendumska pitanja primjenjujemo izravno Ustav, a kako to kaotično izgleda, mogli smo vidjeti nedavno kada Sabor nije znao postaje li referendumska definicija odmah dio Ustava u slučaju da većina građana tako odluči ili zastupnici imaju pravo zaustaviti tu promjenu.

'Što prije ovo treba riješiti. Uskoro se može pojaviti referendumsko pitanje o ćirilici. Smije li jedna takva inicijativa ugroziti ustavni zakon o pravima manjina?' upozorava profesor Klarić.

U Sloveniji se ne mogu pojaviti takvi čudni referendumi, jer njihov zakon sve detaljno regulira - od financiranja do referendumskih pitanja. Naprimjer, tvrtke s udjelom vlasništva države do 25 posto uopće ne smiju financirati kampanje.

Budući da Sabor nije donio takav zakon, Markić nam priča da je njena udruga U ime obitelji u kampanji svih ovih mjeseci potrošila 164.659,80 kuna. Navodno su ravno pola tih sredstava donirale tvrtke i druge pravne osobe, 26 posto fizičke osobe, a 24 posto vjerske zajednice. Radilo je 6000 volontera i 1200 koordinatora.