Očekuje se da će rezultati izbora potvrditi popularnost klerikalne garniture koja se opire pritiscima Zapada zbog razvoja nuklearnog programa. Na izborima, koji će se održati 2. ožujka, suočit će se klerikalni i politički konzervativci. Sljedbenici vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, koji oštro kritiziraju gospodarsku politiku predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada, mogli bi osvojiti većinu u trenutku kad međunarodne sankcije protiv Teherana zbog razvoja nuklearnog programa urušavaju životni standard prosječnog Iranca.

Radi se o prvim izborima na nacionalnoj razini od 2009. kada je za predsjednika ponovno izabran Ahmadinedžad čije je pobjeda osporavana i izazvala je osam mjeseci napetosti u zemlji i čvrsti odgovor države.

Kako vodeće proreformske skupine neće izaći na izbore, sljedbenici vrhovnog vjerskog vođe Hamneija te Ahmadinedžada, koji nije klerik, natjecat će se za većinu u parlamentu koji broji 290 zastupnika.

'Ukupno 3.444 kandidata koji se natječu na parlamentarnim izborima u četvrtak su započela kampanju uglavnom dijeleći letke i postavljajući postere', navodi IRNA.

Na ulicama Teherana jedva da se primijeti da je počela kampanja tek se povremeno naiđe na plakate na nekim većim trgovima i ulicama no na većini je ionako slika Hamneija jer se obje strane žele okoristiti njegovom popularnosti kako bi osvojile glasove.

Više od 48 milijuna Iranaca ima pravo glasa.

Proreformske skupine odlučile su držati se po strani i njihovi glavni kandidati neće ni izaći na izbore jer im zahtjev za slobodnim i pravičnim izborima nije ispunjen. Dvojica proreformskih vođa Mirhosein Musavi i Mehdi Karubi u kućnom su pritvoru od uhićenja u veljači prošle godine. Obojica su izgubila na predsjedničkim izborima protiv Ahmadinedžada i tvrde da su ti izbori bili namješteni.

Nadzorno vijeće koje se sastoji od šest klerika i šest pravnika odbilo je oko 35 posto kandidatura za izbore a političari tvrde da je mnogim Ahmadinedžadovim sljedbenicima zabranjeno sudjelovanje na izborima.

Iako je Hamnei odmah nakon predsjedničkih izbora bio pozdravio novi mandat Ahmadinedžada, do zahlađenja je došlo nakon što je iranski predsjednik pokušao oslabiti utjecaj klera u Islamskoj Republici. Sukob je izbio na vidjelo u travnju kada je Hamnei ponovno postavio na dužnost ministra za obavještajna pitanja političara kojeg je prije toga Ahmadinedžad smijenio.

Na državnoj televiziji vode se debate među kandidatima koje su uglavnom usmjerene na ekonomske teškoće za koje se osim međunarodnih sankcija okrivljuje i Ahmadinedžad zbog smanjenja subvencija za granu i gorivo. Cijene su u Iranu skočile posljednjih tjedana zbog pada vrijednosti iranske valute uslijed sankcija nametnutih zemlji.

Predsjednik parlamenta Ali Laridžani, oštri suparnik Ahmadinedžada, pozvao je kandidate da ne razočaraju narod iznošenjem kritika u raspravama i kampanji.

'Međunarodna situacija i uvjeti života donijeli su dovoljno beznađa. Kandidati bi trebali ohrabriti ljude da izađu na izbore tako da u njima pobude nadu', kazao je predsjednik parlamenta.