Opet je kulminiralo nezadovoljstvo u Istri nakon što je u četvrtak Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) degradirao status obalne Hrvatske iz zelenog u narančasti zbog porasta broja slučajeva zaraze koronavirusom. U Istri su bijesni zato što unatoč odličnoj epidemiološkoj situaciji snose iste posljedice kao čitava obala. Evo kakva je to podjela koja ih je naljutila
'Istra je odavno duboko u zelenoj zoni, no budući da se zemlja gleda po kriteriju četiriju statističkih regija, i mi smo od jučer, kao i cijela hrvatska obala, u narančastoj zoni. Nažalost, svi snosimo iste posljedice i to je neprihvatljivo za nas', poručio je načelnik Stožera civilne zaštite Istarske županije Dino Kozlevac u četvrtak.
ECDC klasificira epidemiološku situaciju u Hrvatskoj prema statističkim regijama NUTS (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku) druge razine. Riječ je o statističkoj klasifikaciji koja služi za prikupljanje, obradu, analizu i publiciranje statističkih prostornih podataka na razini Europske unije. Klasifikacija NUTS predstavlja i važan alat koji se primjenjuje za potrebe provedbe pojedinih politika EU-a, a posebno Kohezijske politike koja je koristi da bi, između ostaloga, utvrdila prihvatljivost pojedinih područja za dobivanje financijskih potpora iz europskih fondova. Četiri su takve regije u Hrvatskoj - panonska, sjeverna i jadranska Hrvatska te Grad Zagreb.
vezane vijesti
Zbog toga se u istom košu našlo sedam primorskih županija - Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska - dakle prostor od Savudrije do Prevlake s različitom epidemiološkom situacijom. Ukupno, prema podacima ECDC-a, na poručuju jadranske Hrvatske živi 1,3 milijuna stanovnika, što je čini najnaseljenijom od četiri hrvatske statističke regije.
Njemački Institut Robert Koch, recimo, prati epidemiološku sliku u Hrvatskoj po županijama, što je svakako primjerenije stanju na terenu. Međutim ako se pogleda broj stanovnika drugih europskih regija koje prati ECDC, vidi se da su sve to mahom velike regije od preko milijun stanovnika, a ima i manjih, ali ne tako malih kakve su naše županije, od kojih neke ne prebacuju ni 100 tisuća stanovnika.
Slovenija je, recimo, prema ECDC-u podijeljena na dvije regije, istočnu i zapadnu Sloveniju, obje s oko milijun stanovnika, jedna malo više, druga nešto manje. Također je riječ o dvjema statističkim regijama NUTS druge razine. Slovačka, koja je populacijom od 5,4 milijuna stanovnika u EU najbliža Hrvatskoj, također je podijeljena na četiri regije NUTS druge razine.
Do kraja 2020. Hrvatska je također bila podijeljena na dvije regije NUTS - kontinentalnu i jadransku - ali je to promijenjeno prije svega da bi slabije razvijeni dijelovi zemlje mogli lakše doći do većeg iznosa novca iz europskih fondova i državnih potpora. HR NUTS 2021. je hijerarhijska klasifikacija kojom se uspostavljaju statističke regije prve, druge i treće razine, prema kojima se dijeli prostor Republike Hrvatske zbog regionalne statistike.
Statistička regija prve razine cijela je Hrvatska kao administrativna jedinica. Statističke regije druge razine čine četiri gore spomenute neadministrativne jedinice, nastale grupiranjem županija kao administrativnih jedinica niže razine. Statističke regije treće razine su županije, dakle 21 administrativna jedinica (20 županija i Grad Zagreb).
