Osim 'instaliranja' prvog muzeja hrvatskog filma u kumrovečkom Spomen-domu, namjera je predstavnika Krapinsko-zagorske županije, Općine Kumrovec i Udruženja hrvatskih arhitekata aktivirati i nekadašnju Političku školu, Titovu vilu, ali i druge sadržaje naselja i krajobraza Kumrovca.

Iako se nagađalo da bi u procesu povrata nekretnina oduzetih Crkvi nakon Drugog svjetskog rata, odnosno namirenja dugova davanjem zamjenskih nekretnina, država mogla Kaptolu dati i Hrvatsku političku školu u Kumrovcu, ubrzo je stigao demanti takve informacije. No i samo 'šuškanje' na tu temu lokalne je vlasti natjeralo na akciju.

'Kad je Vlada donijela uredbu o poklanjanju imovine samo pod uvjetom da se ona ne koristi u komercijalne svrhe, našu je ideju o preuzimanju brige o objektima u Kumrovcu učinila iracionalnom', rekao je Dragutin Ulama, načelnik kumrovečke općine, na nedavno održanom susretu K 11 – Inicijative za Kumrovec.

Prezentirajući skupini renomiranih stručnjaka iz područja arhitekture, prostornog planiranja, kulture i turizma planove lokalne zajednice vezane uz objekte u Kumrovcu rekao je kako je 'preuzimanje brige o vrijednim objektima moguće jedino pod uvjetom da se o budućnosti korištenja tih objekata promišlja i s komercijalne strane, da oni budu u funkciji privređivanja i investitorima koji u njih moraju prethodno uložiti novac, ali i na koristi cijele zajednice'.

Općina Kumrovec već godinama, naime, nastoji preuzeti brigu i zaustaviti propadanje vrijedne ostavštine, ali je posebno frustrirana odnosom države prema svojoj imovini. U suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom stoga traže promjene Zakona o javno-privatnom partnerstvu i Zakona o koncesijama.

Upravo je namjera skupine K 11 sve sadržaje staviti u funkciju, kako je rečeno, 'interdisciplinarnog okupljanja pameti, znanja i novca od više aktera oko jednog složenog projekta kojim bi se mrtvi kumrovečki kapitali aktivirali i napokon pokrenuli primjereni razvoj kumrovečke doline'. Nažalost, sve komparativne prednosti kumrovečkog kraja pretvorene su u kočnicu razvoja jer je sudbina objekata u rukama državne vlasti.

Kumrovec ne samo da ima turističku privlačnost prirodne baštine na razini parka prirode od nacionalne važnosti, nego je sa svojim objektima ujedno je i nepokretno kulturno dobro od međunarodne važnosti, ukazuju stručnjaci.

'Kumrovečko područje ima i poznatu povijesnu ličnost u svijetu – Tita, a dodatnu važnost daju mu blizina Termi Tuhelj, dvoraca Veliki Tabor, Mihanović i Miljana, grad Klanjac u kojem se nalazi spomenik himne i Augustinčićeva galeriju te dvorci i toplice sa Slovenske strane', napominje Eduard Kušen iz Instituta za turizam.

I s drugih strana stižu argumenti za ekonomsku održivost i stvaranje 'brenda Kumrovec', što zbog postojećih objekata sa smještajnim kapacitetima, što zbog blizine Slovenije i glavnog grada Hrvatske.

Istodobno je iz K 11 – Inicijative za Kumrovec upućen apel za obnovu i zaštitu priznatih i nagrađenih spomenika arhitekture, pa se predložilo da se, uz zakonom zaštićeno staro selo Kumrovec, u budućnosti na isti način zaštiti i Spomen dom.

Planirano trajanje K 11 – Inicijative za Kumrovec je godinu dana, odnosno do ustroja jednog modela poslovne suradnje u projektu više aktera, od lokalne uprave, strukovnih udruga te turističkih tvrtki. Kao jedno od mogućih rješenja postavilo se pitanje o mogućnosti osnivanja dioničkog društva koje bi s potencijalnim investitorima upustilo u realizaciju iznesenih prijedloga, ideja i inicijativa.