Londonski summit peti je po redu sastanak na vrhu čelnika zemalja članica EU-a, predstavnika europskih institucija i najviših dužnosnika zemalja s jugoistoka kontinenta koje žele postati članicama EU-a.

Berlinski proces pokrenut je 2014. na inicijativu njemačke kancelarke Angele Merkel kako bi se ohrabrile zemlje regije na provedbu reformi i kako bi EU pokazala da unatoč zamoru od proširenja i dalje drži otvorena vrata za nove članice.

Hrvatsku će na summitu predstavljati premijer Andrej Plenković te ministri vanjskih i unutarnjih poslova Marija Burić Pejčinović i Davor Božinović.

Kasnije u ponedjeljak okupit će se ministri vanjskih poslova zemalja EU-a i zapadnog Balkana koji bi trebali raspravljati o jačanju ekonomske stabilnosti, regionalne sigurnosne suradnje, kao i o migracijama i jačanju dobrosusjedskih odnosa.

U okviru sastanka, održat će se prezentacije mladih lidera, predstavnika civilnog društva i start-up poduzetnika. Na sastanku šefova diplomacija sudjelovat će europski povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn.

U sklopu sastanka na vrhu također će se odvojeno sastati ministri unutarnjih poslova koji bi trebali razgovarati o "prioritetnim sigurnosnim pitanjima kao što su razmjena informacija i suradnja, potom pitanje nezakonitog posjedovanja, uporabe i trgovanja vatrenim oružjem, te pitanje trgovanja ljudima, prisilan rad i migracije te korupciju i sigurnost". Očekuje se da će ministar Božinović na marginama sastanka održati bilateralne razgovore s kolegama iz Srbije i Slovenije.

Drugoga dana summita u utorak okupit će se čelnici uključenih zemalja među kojima i Plenković, a sastanak će kao domaćin otvoriti britanska premijerka Theresa May.

Na londonskom skupu sudjeluje šest balkanskih zemalja aspirantica za članstvo u Uniji - Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija, sedam članica EU-a uključenih u Berlinski proces – Austrija, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Italija, Slovenija i Poljska - Velika Britanija kao domaćin te Bugarska, koja je u svibnju 2018. u Sofiji bila domaćin sastanka na vrhu između EU-a i zemalja zapadnog Balkana.

Riječ je o petom u nizu godišnjem sastanku na vrhu EU-zapadni Balkan - nakon prvog summita u Berlinu održana su još tri sastanka, u Beču, Parizu i Trstu.

Plenković je u subotu u Sofiji, najavljujući svoje sudjelovanje na summitu EU-zapadni Balkan, kazao da je za Hrvatsku najvažnija tema povezanosti, koja bi u budućnosti trebala biti "u projektnom smislu prisutna u odnosima nekoliko zemalja Europske unije i država jugoistočnog susjedstva".

"Hrvatska vjeruje da je svaki takav sastanak jedan plus", rekao je Plenković, podsjećajući da je EU donijela odluku o otvaranju pregovora s Albanijom i Makedonijom. "Želimo dati potporu i Bosni i Hercegovini na europskom putu, to je naš strateški cilj i na tome ćemo raditi", dodao je hrvatski premijer.

Naglasio je da će se 2019. u Hrvatskoj održati summit s Kinom i 16 zemalja srednje i istočne Europe (16+1), te da Hrvatska sada predsjedava Vijećem Europe i Srednjoeuropskom inicijativom, a 2020. će preuzeti predsjedanje EU-om.

"Dakle, dinamika važnih, krupnih, snažno pozicionirajućih aktivnosti Hrvatske na vanjskopolitičkom planu je vrlo jasna i vidljiva", naglasio je Plenković.

Britansko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da su glavni ciljevi summita jačanje ekonomske stabilnosti kroz poboljšanje poslovnog okruženja i regionalne povezanosti, jačanje regionalne sigurnosti, uključujući borbu protiv korupcije, organiziranog kriminala, trgovine ljudima, drogom i oružjem, terorizma i nasilnog ekstremizma te olakšavanje političke suradnje kako bi se brže rješavala bilateralna pitanja.

Koordinator summita, britanski diplomat Andrew Page, rekao je nedavno u razgovoru za Hinu da Velika Britanija unatoč Brexitu želi biti "važan, trajan i pouzdan" partner EU-a, osobito u pitanjima sigurnosti, te da je London snažno zainteresiran za stabilnost i ekonomski napredak jugoistočne Europe.

"Originalni fokus Berlinskog procesa od početka je bio na ekonomskoj stabilnosti, pomaganju zemljama zapadnog Balkana na međusobnom povezivanju infrastrukture – cesta, željezničkih pruga, telekomunikacija", rekao je Page.

Dodao je da je sama činjenica da je Velika Britanija domaćin summita sa zapadnim Balkanom unatoč Brexitu prilika za službeni London da pokaže svijetu kako svoje "geostrateške obveze i odgovornosti i dalje namjerava poštovati i da će mu one biti jednako važne i nakon izlaska iz EU-a kao što su bile i prije".