Plenković u četvrtak bi trebao posjetiti Međunarodni sajam obrane, aeronautike i sigurnosti 'Black Sea Defense and Aerospace 2018' u Bukureštu na kojem svoje proizvode izlaže i devet hrvatskih tvrtki: Agencija Alan, Čateks, Galeb, Galko, HS Produkt, Kap-Ko, Odjeća, KROKO i Šestan-Busch.

Premijer bi se u petak trebao sastati s kolegicom Vasilicom-Vioricom Dăncilă, predsjednikom države Klausom Iohannisom i parlamenta Nicolaem-Liviuem Dragneaom s kojima će, između ostaloga, razgovarati o unapređenju gospodarske suradnje.

Partnerstvo dviju zemalja osobit potencijal ima u ključnim područjima kao što su obrambena industrija, elektroindustrija, informatičke tehnologije, promet, infrastruktura i turizam.

Zadnjih je godina na području gospodarstva postignut je znatan napredak, ostvarena je dinamika trgovinske razmjene od oko 300 milijuna eura godišnje, premda je to daleko ispod potencijala.

Stoga ohrabruju podaci o snažnom rastu robne razmjene u prva dva mjeseca ove godine. Hrvatski izvoz rastao je po stopi od 36 posto dosegnuvši 213 milijuna kuna dok je uvoz skočio 41 posto na 232 milijuna kuna.

Posljednjih je nekoliko godina Rumunjska je svojevrsno europsko ekonomsko čudo. Zahvaljujući natprosječnim stopama gospodarskog rasta, ova tranzicijska zemlja grabi krupnim koracima naprijed. Prema Eurostatovim podacima, Rumunjska je već 2016. godine s 59 posto europskog prosjeka BDP-a dostigla Hrvatsku, a prošle godine nas je definitivno i preskočila s obzirom na to da je ostvarila 'kinesku' stopu rasta od 7 posto što je daleko više od hrvatskih 2,8 posto.

Rumunjski recept za uspjeh je snažno porezno rasterećenje, fiskalni poticaji gospodarstvu i bildanje osobne potrošnje. Koliko su radikalne bile te mjere, dovoljno svjedoči jednokratno smanjenje stope PDV-a s 24 na 20 posto u 2016. i udvostručenje minimalne plaće.

Unatoč impresivnim rezultatima, pojedini analitičari upozoravaju da rumunjsko ekonomsko čudo ne počiva na zdravim temeljima. Tako je, analizirajući ključne elemente koji su doveli do rumunjskog ekonomskog uzleta, analitičar Milan Deskar Škrbić došao do zaključka da je riječ je o neuravnoteženom modelu rasta kakav je i Hrvatska imala prije krize.

Prema njegovim nalazima, velika ekspanzija rumunjskog gospodarstva pretežno se bazira na poticanju osobne potrošnje mjerama fiskalne politike, bujanju plaća u javnom sektoru te prekomjernom zaduživanju. S druge strane, izvozni sektor je i dalje relativno slab, a investicije imaju malu ulogu u poticanju rasta.

Negativne posljedice takvog rasta vide se u povećanju makroekonomskih neravnoteža i sve većem jazu između bogatih i siromašnih.