Na čelo rumunjske vlade početkom ovog tjedna prvi put zasjela je žena, no ta je povijesna činjenica prošla gotovo nezapaženo. U samo godinu dana Viorica Dăncilă je već treća osoba na čelu rumunjske vlade, a njeno je imenovanje obilježeno nastavkom kontroverzne politike s kojom se Rumunjska bori više od godinu dana te je rezultirala gotovo neprekinutim masovnim javnim prosvjedima građana.

Parlamentarni izbori održani sredinom prosinca 2016. godine završili su dominacijom rumunjske Socijaldemokratske stranke (Partidul Social Democrat, PSD) s podrškom otprilike 45 posto građana. Kako je čelnik te stranke Liviu Dragnea ranije osuđivan zbog prijevare, on nije mogao biti imenovan premijerom, nego je na tu funkciju izabran Sorin Grindeanu.

Već nekoliko dana nakon stupanja na dužnost u siječnju 2017. Grindeanuova vlada predložila je uredbe koje su uključivale oprost za neke prekršaje i ublažavanje kaznenih zakona posebno u vezi sa zloupotrebom položaja. Unatoč inicijalnoj kritici u javnosti i pravosuđu, vlada je u tajnosti donijela te uredbe koje su rezultirale masovnim prosvjedima diljem Rumunjske. Broj prosvjednika je u jednom trenutku premašio pola milijuna i rumunjska je vlada 5. veljače pod pritiskom ipak povukla sporne uredbe.

Nakon gubitka podrške u vlastitoj stranci Grindeanu je sredinom godine odstupio s pozicije premijera, a slična sudbina zadesila je i njegovog nasljednika Mihaia Tudosea, koji se u premijerskoj fotelji zadržao do sredine siječnja ove godine. Za obojicu se procjenjuje da nisu bili dovoljno posvećeni stranačkom prioritetu reforme pravosuđa, odnosno da nisu bili dovoljno podložni šefu stranke Dragnei.

Kritičari zbog toga sumnjaju da je nova rumunjska premijerka imenovana na tu poziciju baš zato što je pod snažnim utjecajem šefa stranke. Dăncilă je dosad bila relativno nepoznata rumunjskoj javnosti. Od 2009. godine članica je Europskog parlamenta, u koji je došla nakon pozicije u malom gradskom vijeću, a dosad se nije posebno isticala u političkom radu. Dragnea je u govoru prije glasanja za novu vladu napomenuo da će država profitirati od toga što Dăncilă nije bila izložena sitničavostima u rumunjskoj dnevnoj politici, no mnogi podsjećaju da nova premijerka i šef rumunjskih socijaldemokrata potječu iz istog okruga na jugu Rumunjske.

U prilog tome da se imenovanjem nove premijerke neće puno toga promijeniti govori i sastav njene vlade. Zamjenik premijerke Paul Stanescu je pod istragom zbog sumnji u zloupotrebu položaja, najavljena tajnica vlade Sevil Shhaideh je također pod istragom, a istražni postupci vezani uz još jednu članicu vlade, Rovanu Plumb, obustavljeni su nakon što parlament nije odobrio skidanje imuniteta. Treba podsjetiti da je Dragnea, uz to što je ranije osuđivan zbog prijevare, također pod istragom zbog sumnji da je pronevjerio državni novac, kao i neka sredstva Europske unije.

U međuvremenu prosvjedi su se u Rumunjskoj nastavili krajem ljeta, nakon što su vlasti podnijele prijedloge za promjene načina na koji se bira dio ljudi u pravosuđu, a posebno je problematičan bio prijedlog da se predsjedniku oduzme ovlast biranja čelne osobe za borbu protiv korupcije. Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis, izabran krajem 2014. godine s liste danas glavne rumunjske opozicije Nacionalne liberalne stranke, sve vrijeme funkcionira kao protuteža namjerama socijaldemokrata da rumunjsko pravosuđe poslože po svojim pravilima.

Glavna osoba za borbu protiv korupcije u Rumunjskoj već godinama je Laura Codruţa Kövesi, a nalazi se na čelu posebnog tijela zaduženog za antikoruptivne postupke. Pod njenim vodstvom deseci rumunjskih političara, od gradonačelnika preko čelnih ljudi središnje banke do ministara, završili su pod istragama zbog sumnji u zloupotrebu ovlasti, a prema njenim tvrdnjama, devedeset posto optuženih je i osuđeno.

Iohannis je ovih dana bio u posjetu središtu Europske unije te je izrazio svoju uvjerenost da vladavina prava u Rumunjskoj nije u pitanju. Sastao se i s predsjednikom Europske komisije i Europskog vijeća, a šef Komisije Jean-Claude Juncker kazao je da planira održati obećanje o završetku djelovanja posebnog mehanizma EU-a, kojim se još od njihovog pristupanja prati razvoj pravosuđa i borba protiv korupcije u Rumunjskoj i Bugarskoj, s krajem vlastitog mandata iduće godine.

Europska komisija je sredinom studenog objavila i izvještaj o situaciji u rumunjskom i bugarskom pravosuđu, u kojem je ocijenjeno da niti jedan od zahtjeva koji su postavljeni početkom godine nije ispunjen na zadovoljavajući način. Jasno je i zašto. Uz sve poteze koji su tijekom 2017. godine doveli u pitanje nezavisnost i objektivnost rumunjskog pravosuđa tamošnji parlament je u prosincu donio još nekoliko promjena kojima se, između ostalog, omogućavaju sankcije za suce i državne odvjetnike za koje se procijeni da su postupali s lošim namjerama.

Uz sve to, na dnevnom redu nove sjednice parlamenta koja je započela u četvrtak nalazi se prijedlog promjena kaznenog zakona. Njima se namjeravaju smanjiti kazne za primanje mita i postaviti granica da se zloupotreba ovlasti koja rezultira pronevjerom iznosa manjeg od 200 tisuća eura ne smatra kriminalnim djelom.

Iako je rumunjski ustavni sud upravo ovih dana neke od ranije donesenih promjena proglasio neustavnima i time pobudio barem malo nade u održanje neovisnosti sudstva, čini se da rumunjske vlasti nemaju namjeru posustati u svojem planu prilagodbe pravosuđa vlastitim prohtjevima. U svemu tome kakvu-takvu protutežu predstavljaju brojni javni prosvjedi, odnosno građanska borba protiv korupcije.

Ti su prosvjedi dosad imali i određene uspjehe, no pitanje je koliko oni mogu i dalje utjecati na vlast koja uživa sasvim solidnu podršku građana. Ta podrška proizlazi iz odluka o smanjivanju poreza te podizanju plaća javnim službenicima koji leže u osnovi rasta potrošnje, što generira impresivan ekonomski rast u Rumunjskoj.

U trećem lanjskom tromjesečju rumunjski BDP je bio 8,8 posto viši nego godinu prije i tom je stopom Rumunjska skočila na sam vrh u Europskoj uniji. Rast je, dapače, dosegnuo takvu razinu da Europska banka za obnovu i razvoj preporučuje Rumunjskoj promjenu ekonomskog modela. Matteo Pattrone, regionalni direktor EBRD-a, kazao je da bi se Rumunjska trebala više posvetiti investicijama u infrastrukturi i boljem iskorištavanju europskih fondova.

Nova premijerka Dăncilă kazala je prilikom stupanja na dužnost da joj je cilj da Rumunjska 2020. bude u gornjoj polovici najjačih europskih ekonomija, a među planovima joj se nalaze podizanje minimalne plaće, poboljšanje transporta i smanjivanje birokracije. Ciljevi nove premijerke izgledaju pohvalno, no ostvare li se crne prognoze oko toga da će njen mandat poslužiti kao izlika za usporavanje rumunjske borbe protiv korupcije, čak i ostvarenje tih ciljeva neće nadoknaditi štetu koja bi mogla nastati.