Opetovane pritužbe investitora i poljoprivrednika koji se bave industrijskom konopljom, da im zbog manjkavog pravnog okvira u Hrvatskoj propadaju dragocjeni milijuni kuna, prema njihovoj, ali i ocjeni Ministarstva poljoprivrede, moglo bi riješiti Ministarstvo zdravlja jednostavnom dopunom samo jednog članka Zakona o suzbijanju zlouporabe droga unutar kojeg do kraja nije definirana dozvoljena upotreba industrijske konoplje. No to, čini se, neće ići ni tako brzo niti jednostavno
Naime, uz već dopuštenu upotrebu industrijske konoplje u medicinske svrhe, odgovorni iz zdravstvenog resora u zakonsku odredbu trebali bi samo dopisati da se spomenuta biljka smije koristiti i u drugim industrijskim granama (građevinskoj, tekstilnoj, prehrambenoj, autoindustriji, papirnoj, proizvodnji biogoriva…). Budući da nam gospodarske (ne)prilike ukazuju na hitnost situacije, očekivali smo brzu intervenciju prozvanog Ministarstva zdravlja, no reagirali su birokratski tromo i nelogično.
Na pitanje koje je tportal uputio Ministarstvu zdravlja na temu izmjene spornog zakona radi dobrobiti domaćih poljoprivrednika i stranih investitora (Danci su navodno u plantažu industrijske konoplje u požeškoj Zlatnoj dolini spremni za početak uložiti oko 20 milijuna eura, a ulog im je na kraju rastao do 100 milijuna eura), stigao nam vrlo birokratski odgovor: 'O mogućim izmjenama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, u dijelu koji se odnosi na proizvodnju i korištenje konoplje (Canabis sativa) u industrijske svrhe, potrebno je usuglasiti stajališta više Vladinih resora kako bi se spriječile moguće zlouporabe pri dopuštanju uzgoja konoplje u industrijske svrhe, sukladno čl. 28. Jedinstvene konvencije o opojnim drogama Ujedinjenih naroda.'
Također su istaknuli kako 'o toj problematici traju međuresorni razgovori u koje su uključeni predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva zdravlja, Ministarstva vanjskih poslova i Hrvatske agencije za hranu'. No budući da pitanje korištenja konoplje nije jedinstveno regulirano u EU-u (iako većina država dopušta uzgoj u industrijske svrhe), pri konačnoj odluci Ministarstvo zdravlja smatra da se 'mora voditi računa o najboljoj europskoj praksi, ali i mehanizmima zaštite od moguće zlouporabe u korištenju konoplje u industrijske svrhe'.
O problematici proizvodnje industrijske konoplje Europskoj komisiji već je pisala SDP-ova eurozastupnica Sandra Petrović Jakovina koja nam je otkrila kako bi odgovor Komisije trebao stići u sljedećih tjedan ili dva dana, o kojem će promptno izvijestiti Ministarstvo zdravlja, proizvođače industrijske konoplje i medije.
Jakovina je iznenađena time što u Ministarstvu zdravlja u kontekstu industrijske konoplje govore o mogućim zloupotrebama. 'Industrijska konoplja kod nas je Pravilnikom Ministarstva poljoprivrede iz 2012. dozvoljena za uzgoj, a imamo do prije 20 godina dugu tradiciju uzgoja i upravo one industrijske prerade i proizvodnje koja je ekonomski najisplativija i za koju se upravo sada zalažem da se odobri. Smatram kako nije logično plašiti se zlouporabe u kulturi čiji je uzgoj ionako legalan, a priječiti bolju ekonomsku iskoristivost te biljke', kazala je za tportal Sandra Petrović Jakovina.
Udio THC-a u industrijskoj konoplji iznosi svega 0,2 posto, što nije dovoljno za ikakvo 'uživanje u pušenju'. 'Morali biste popušiti cijeli kamion naših stabljika da nešto osjetite, a znamo da je to nemoguće. Pokušali smo sve objasniti u raznim ministarstvima. Mislim da je problem u shvaćanjima u Ministarstvu zdravstva i MUP-u', požalio se nedavno tportalu jedan od uzgajivača industrijske konoplje, velikogorički poduzetnik Josip Plavec
Sandra Petrović Jakovina mogućnost zlouporabe vidi, primjerice, ako netko u polju industrijske konoplje uzgaja i par redova ili stabljika indijske. 'No tu proizvodnju nadziru različita državna tijela od Ministarstva poljoprivrede do unutarnjih poslova i kontrolom se može utvrditi uzgaja li se kultura u skladu s propisima i dozvolama', napominje.
Petrović Jakovina nada se da će njezina europska inicijativa uroditi plodom i da će se izmjenom zakona 'u Hrvatsku vratiti stara tradicija proizvodnje proizvoda od industrijske konoplje koju je birokracija posljednjih 20 godina svojim besmislenim propisima dokrajčila'.
Objašnjava kako i kad je za industrijsku konoplju u Hrvatskoj pošlo po zlu iako zakonski nikad nije bila eksplicitno zabranjena. Naime, od 1994. do 2012., na listi dozvoljenih sorti bila je sorta čiji je uzgoj bio u svijetu napušten prije 20 godina, tako da proizvođači nisu bili zainteresirani. Izmjenom pravilnika iz 2012., u RH se vratio uzgoj konoplje, no od cjelovite upotrebe te višestruko korisne biljke sada nas priječi ranije spomenuti zakon o suzbijanju zlouporabe opojnih droga.
Izmjena spornog članka sadašnju proizvodnju ulja proširila bi na preradu svih ostalih vrsta proizvoda na način da dopustimo promet tzv. brašnom oduljene uljarice, odnosno stabljikom konoplje. Petrović Jakovina ističe kako je danas poznato oko 20.000 proizvoda u kojima je baza industrijska konoplja.
U kontekstu velikih danskih investitora koji upozoravaju na pogubnost hrvatske birokracije i prijete svoj novac uložiti u Srbiju (koja dopušta cjelovitu upotrebu konoplje u industrijske svrhe), Petrović Jakovina apelira na hitno rješavanje problema – ne samo zbog stranih ulagača – već zbog interesa domaćih proizvođača, koji itekako postoji. A od njega bi koristi moglo imati cijelo društvo.
