IRB je osnovan 1950. kao institut za znanstvena istraživanja na području fizike, kemije i elektronike, a ime je, na prijedlog jednog od utemeljitelja Ivana Supeka, dobio po hrvatskom znanstvenom vizionaru i fizičaru iz 18. stoljeća, Dubrovčaninu Ruđeru Boškoviću

I danas je jedan od vodećih istraživačkih instituta u jugoistočnoj Europi u području prirodnih znanosti. Zapošljava gotovo 900 znanstvenika i znanstvenih novaka koji u 82 laboratorija na 20 tisuća četvornih metara prostora rade na istraživanjima iz područja fizike, kemije, molekularne biologije i medicine, ekologije, istraživanja mora i računarstva. Ukupna vrijednost laboratorija procjenjuje se na oko četiri milijuna eura.

Kroz proteklih 60 godina znanstvenici Instituta sudjelovali su u brojnim vrijednim projektima i omogućili prepoznatljivost Hrvatske u svjetskoj znanosti. Između 1960. i 1975. IRB je bio jedan od vodećih centara za nuklearne podatke, rame uz rame s nuklearnim centrima poput onog u Los Alamosu. I danas je u samom vrhu istraživanja nuklearnih interakcija sustava s malim brojem čestica i razbijenih simetrija.

Godine 1962. na Institutu je sagrađen i pušten u pogon ciklotron, koji je ubrzavao deuterone na energiju od 16 MeV, a uglavnom se koristio za proizvodnju radioaktivnih izotopa.

U 1957. godini znanstvenici Instituta pokreću poslijediplomski studij prirodnih znanosti - prvi poslijediplomski studij u tadašnjoj Jugoslaviji uopće.

IRB je jedan od pionira i u ekologiji mora, za što je pokojni Marko Branica dobio nagradu Nizozemske akademije znanosti. U siječnju 1969. Institut za biologiju mora JAZU u Rovinju udružio se s IRB-om, čime je stvoren novi odjel - Centar za istraživanje mora. IRB i danas ima vodeću ulogu u istraživanju ekologije i zaštiti prirodnih blaga Jadrana.

Njegovi molekularni biolozi sudjelovali su u otkriću novih bolesti kod djece, a liječnici su razvili metode koje su omogućile prvu transplantaciju koštane srži u Hrvatskoj 1982. godine. Na njemu je napravljeno i prvo računalo u Hrvatskoj, istodobno kada i u svijetu.

Knjižnica Instituta najveća je znanstvena knjižnica u području prirodnih znanosti u RH.

Ruđerovci su također osnivači European Physical Society i brojnih drugih europskih i svjetskih znanstvenih društava i udruženja. Institut je od 1998. do 2008. objavio 3.771 znanstveni rad, što je 22 posto od ukupne znanstvene produkcije u Hrvatskoj.

Prošli mjesec na Institutu su se održavali Dani otvorenih vrata na kojima su znanstvenici posjetiteljima, među kojima su najbrojniji bili učenici osnovnih i srednjih škola, predstavili svoje projekte i dostignuća.

Svečanost obilježavanja 60. obljetnice Instituta održana je danas u 11 sati u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski pod visokim pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i premijerke Jadranke Kosor.

'Svaki je ministar znanosti htio nešto svoje'

Teorijski fizičar Nevenko Bilić rekao je ovom prigodom za tportal da su zlatne godine instituta bile prvih petnaestak godina od njegova nastanka. 'Definitivno kada je osnovan i 10 do 15 godina nakon toga. U to vrijeme ljudi su bili u usponu... Bilo je puno entuzijazma i relativno mnogo novaca, a vladala je i atmosfera koju su generirali Supek i njegovi suradnici', rekao je Bilić: 'Nakon toga je bilo više turbulencija sa svakom promjenom vlasti. Svaki je ministar znanosti htio provesti nešto svoje. To se nastavlja i dalje nakon tranzicije. Mi kao znanstvenici stalno smo bombardirani promjenama u političkim strukturama.

Ono što se u posljednje vrijeme događa na IRB-u inicirano je ulaskom Svjetske banke i inicijativom ministra Dragana Primorca, ali prvenstveno nas znanstvenika. IRB danas ne spada u vrhunske znanstvene organizacije, no gledam s optimizmom na vremena koja dolaze. Proći ćemo kroz međunarodnu evaluaciju, gdje nas neće ocjenjivati prijatelji, nego vrsni znanstvenici. Imamo novi statut i strategiju. Idemo prema nekoj novoj vrsti institucije tipa zajednice instituta Max Planck u Njemačkoj ili Weizmann instituta u Izraelu, gdje je izvor financiranja čak i veći i, što je važno, primarno izvanbudžetski.'

Na pitanje koje otkriće IRB-a smatra najvažnijim i najprepoznatijim u svijetu, Bilić je rekao da bi svakako izdvojio problem interakcije neutron - deuterij na kojem su radili dr. Ivo Šlaus i dr. Marina Kveder-Ilakovac. 'U međuvremenu je bilo i drugih važnih prodora primjerice u molekularnoj biologiji poput onog Ksenije Zahradke i Miroslava Radmana koji je predstavljen u časopisu Nature.'

Na pitanje koliko naše vlasti i gospodarstvo prepoznaju značaj znanosti i članstva u institucijama poput CERN-a, Bilić kaže da u Ministarstvu znanosti 'nema dovoljno prepoznavanja značaja znanosti'. 'No neki privredni subjekti, kao, primjerice, predstavnici Končara, jako su zainteresirani jer znaju da se tamo zbivaju važni prodori prema novim tehnologijama. Naši znanstvenici daju veliki doprinos radu CERN-a, iako smo mi u njemu tek mala zajednica. Mi to jako guramo', rekao je Bilić.