Kada u nedjelju otkuca 2 sata, kazaljke ćemo pomaknuti sat vremena unaprijed i prijeći na ljetno računanje vremena. U sjevernoj Zemljinoj hemisferi ljetno vrijeme obično započinje zadnje nedjelje u ožujku ili prve u travnju, a završava zadnje u listopadu. Podsjećamo vas na to koje države pomiču kazaljke na satu te tko je, kada i zašto započeo s time
Prvi je na ideju o ljetnom računanju vremena došao jedan od utemeljitelja SAD-a Benjamin Franklin 1784. kako bi se moglo bolje iskoristiti duge ljetne dane. Zamisao je provedena u djelo u Njemačkoj za vrijeme Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916., kako bi se duljim korištenjem dnevne svjetlosti uštedjela energija koja se trošila na proizvodnju u ratnoj industriji. Primjer je iste godine slijedila Velika Britanija.
Smanjivanje izdataka za električnu energiju tako da se koristi što više dnevnog svjetla jedna je od osnovnih zadaća, objašnjava se, pomicanja kazaljki sata i uvođenja ljetnog računanja vremena. U sjevernoj hemisferi ono započinje zadnje nedjelje u ožujku ili prve u travnju, a završava zadnje u listopadu, kada se kazaljke vraćaju sat vremena unazad.
vezane vijesti
Velik dio zemalja tropskog pojasa nikada nije koristio ljetno računanje vremena jer u tim zemljama ljeto traje cijelu godinu, pa ima i dovoljno dnevnog svjetla. Kazaljke se stoga ne pomiču u većini zemalja Afrike i Južne Amerike dok su neke od gospodarski najjačih zemalja, poput Kine i Japana, koristile ljetno računanje, ali su odustale od toga.
Rusi ne pomiču kazaljke na satu od 2014., kada su se odlučili zadržati na 'trajnom zimskom računanju vremena', a te godine u ovoj zemlji s devet na 11 povećan je i broj vremenskih zona.
Ljetno računanje vremena najviše koristi državama koje su udaljenije od ekvatora, a koristi ga oko 70 zemalja. Većina članica EU-a uvela je ljetno računanje vremena 70-ih godina prošlog stoljeća. U Hrvatskoj se prvi put ono koristilo od 1916. do 1918., za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, a potom uz nekoliko prekida krenulo se u sezonsko pomicanje kazaljki sata 1983. godine na području bivše Jugoslavije te je Hrvatska s tom praksom nastavila i nakon osamostaljenja. Od 2002. godine Europska unija odredila je zadnju nedjelju ožujka kao početak i zadnju nedjelju listopada kao završetak ljetnog vremena, a iznimka u Europi je Island.
Za dvije godine opet bi se sve moglo promijeniti jer su europarlamentarci odlučili da bismo 2021. mogli posljednji put pomicati kazaljke u Europskoj uniji. No svaka će država članica imati pravo odlučiti kojoj će zoni pripasti. One članice EU-a koje odluče zadržati ljetno računanje vremena zadnji put će tako pomaknuti sat posljednje nedjelje u ožujku 2021., a one koje žele zadržati standardno (zimsko) računanje zadnji put će prilagoditi sat posljednje nedjelje u listopadu 2021., navodi se u nacrtu zakona koji je podržalo 410 europarlamentaraca, 51 je bio suzdržan, a 192 njih protiv.
