Njemačka vlada nalazi se iz dana u dan pred sve većim izazovima, ali i kritikama kada je u pitanju eskalirajuća izbjeglička kriza. U rješavanje problema kakav nije viđen od kraja Drugog svjetskog rata, vlada u Berlinu kani uključiti i vojsku koja bi svojim transportnim avionima vraćala kući, što je protivno njemačkom ustavu, postrožit će se i kriteriji podnošenja molbi za azil, ali nužno je i ‘počistiti i pred svojim pragom’, smatraju vodeći njemački kolumnisti zgranuti sve većim valom ksenofobije
Kako piše Deutsche Welle, službeni Berlin koji je dosad migrante kojima je zahtjev za azil u Njemačkoj odbijen, prisilno vraćao kućama čarter-letovima ili letovima na redovnim linijama, uskoro bi ih trebao vraćati transporterima Bundeswehra. Do tog plana došlo je nakon što su zbog velikog broja izbjeglica pokrajinski parlamenti donijeli odluke da se prekine takva praksa i da se povratak izbjeglica organizira i u zimskim mjesecima.
Protivno ustavu
Plan prebacivanja provodila bi policija uz potporu vojske, no problem je i u tome što se prema njemačkom ustavu, savezna vojska ne smije miješati u poslove policije. Stoga je taj plan naišao na brojne kritike.
Korištenje transportera tipa transall ionako je pod znakom pitanja zbog velikog broja letjelica koje nisu upotrebljive. Kada se u Berlinu počelo nagađati da bi vojska mogla preuzeti i niz drugih zadataka oko izbjeglica, glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert je, kako piše Deutsche Welle, pomalo iživciran izjavio kako ‘nema nikakvih drugih planova koje bi najavio i vlada u potpunosti poštuje ustav’.
Seibert se prije kritika na račun upletenosti vojske oglasio i po pitanju takozvanog ‘duldunga’, privremene dozvolu boravka koja znači odgodu izgona. Sada bi se trebali ponovno razmotriti kriteriji za dobivanje ‘duldunga’.
‘Želimo ukloniti prepreke za izgon’, izjavio je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert, no pritom nije govorio o detaljima kao što je slučaj s izgonom kada je netko bolestan, dok izgubljena ili nepostojeća putovnica više također neće biti prepreka za izgon.
Jasna birokratska pravila
Do sada je izgon funkcionirao prema jasnim birokratskim pravilima, podsjeća Deutsche Welle, pojašnjavajući kako bi najprije došlo pismo o odbijanju molbe za azil te zahtjev za napuštanje zemlje. Ako tražitelj azila u zadanom roku ne bi napustio zemlju, mogao bi biti prisilno prognan iz zemlje uz policijske mjere prisile koje bi zatražio Ured za strance. Do sada je važilo pravilo da se pismeno najavi i datum prisilnog izgona. Od sada to više ne važi, kako izbjeglice ne bi nestale i negdje se sakrile.
Organizacije za izbjeglice kao što je Pro Asyl jako kritično gledaju na ove promjene i ubrzani postupak vraćanja izbjeglica koje nemaju temelja za dobivanje azila.
Te humanitarne organizacije tvrde kako će to značiti da će pravni koraci biti poduzeti čim se uoči i najmanja osnova za ograničenje prava na azil, ali za sada se suzdržavaju od daljnjih komentara.
U jeku izbjegličke krize ne manjka kritika na račun sve izraženije ksenofobije kod Nijemaca, pa tako ugledni njemački komentatori naglašavaju kako ‘neće moći ozdraviti deformirane mozgove onih koji bi izbjeglice strijeljali i kancelarku Merkel i vicekancelara Gabriela rado vidjeli na vješalima’ dodajući kako je hitno potrebna dosljedna primjena prava i kažnjavanje ispada Pegide.
Uzdizanje ksenofoba
Komentatori Deutsche Wellea upozoravaju na nedavni govor njemačkog desnog populista turskog podrijetla Akifa Pirinccija koji je neometano do kraja održao svoj odvratni i primitivni huškački govor u Dresdenu. Pitaju se zašto je Pirinccija s pozornice morala maknuti policija, zašto se satima nakon skupa moglo nesmetano paradirati ulicama Dresdena s nacističkim simbolima te konačno gdje su policija i državno odvjetništvo.
To je stara priča o slijepom desnom oku državnih institucija, smatra kolumnist DW-a Volker Wagener, dok njegov kolega Felix Steiner upozorava da je zastrašujuće u kojem pravcu i kojom brzinom se Njemačka mijenja, što za njega i nije pretjerano iznenađujuće.
Nedavni brutalni napad nožem na kandidatkinju za gradonačelnicu Kölna Henriette Reker, koja je nakon toga i pobijedila na izborima, samo je privremena kulminacija sve radikalnijih raspoloženja u društvu, podsjeća Steiner, dodajući kako se već tjednima na internetskim forumima velikih informativnih portala te na Facebooku širi mržnja.
‘Čašćenje’ Merkelove
Šire se teorije zavjere, glasine se prodaju kao činjenice, vode se polemike, vrijeđa se. U žiži je prije svih kancelarka Merkel, ona je ‘izdajica naroda’ i ’izbjeglička kurva’ piše Steiner, dodajući kako se kancelarka odavno ne ‘časti’ pod okriljem anonimnosti koju pruža internet, već i na javnim skupovima.
Takvo što nema veze s ‘izgredima’ ili legitimnim otporom ‘zabrinutih građana’ protiv politike savezne vlade prema izbjeglicama, već je to terorizam, smatra komentator, zapazivši kako se napad na kelnsku političarku nije dogodio u Saskoj, gdje je Pegida najaktivnija, već u velikom gradu koji se sam smatra najliberalnijom metropolom Njemačke.
Masa Nijemaca kao da još nije shvatila pred kakvim izazovima se društvo nalazi u jesen 2015. Ne zato što treba prihvatiti i integrirati tako mnogo ljudi, već zato što treba braniti temeljne vrijednosti našeg društva i to ne od doseljenika kojih se svi plaše, već od onih koji gaze demokraciju i slobodu, i koji potječu iz samog centra našeg društva, zaključak je opravdano zabrinutih komentatora Deutsche Wellea.
