Osim pomoći posvojiteljima kroz radionice, savjetovanja i grupe podrške, često je i posvojenom djetetu potrebno ne samo razumijevanje okoline, nego podrška i pomoć multidisciplinarnog tima stručnjaka, kao što su pedijatri, logopedi, razvojni psiholozi te stručnih službi škola i vrtića.

Hoće li novi Obiteljski zakon koji u rujnu stupa u primjenu doprinijeti boljem razumijevanju i otklanjanju poteškoća s kojima se suočavaju članovi posvojiteljskih obitelji, tek će se vidjeti, no kako nam kaže mr. sc. Diana Topčić Rosenberg, predsjednica udruge Adopta, o temi posvajanja nedostaje domaćih ekspertiza te su zasad podrška i edukacija budućih posvojitelja isključivo na udrugama, koje velik dio posla rade i volonterski.

Posvojenje djeteta velika je i važna odluka, a s kojim se problemima prije, tijekom i nakon posvojenja susreću djeca i roditelji, ponajbolje je ilustriralo istraživanje koje je proveo tim stručnjaka Adopte, udruge za potporu posvajanju. Novi Obiteljski zakon, doduše, predviđa potporu posvojiteljskim obiteljima, no kako upozorava predsjednica Adopte, ne propisuje kako će se provoditi niti tko će je pružiti.

Pravo na novi OIB

Pozitivnih pomaka ipak ima, pa je tako na inicijativu pravobraniteljice za djecu u novi Obiteljski zakon ugrađen prijedlog da se po zasnivanju posvojenja djetetu promijene matični broj i osobni identifikacijski broj. Naime, riječ je o podacima koji se dodjeljuju prilikom rođenja djeteta te kao takvi ostaju nepromjenjivi unatoč činjenici posvojenja te su poznati biološkim roditeljima djeteta ili drugim djetetovim srodnicima.

'Činjenicom posvojenja prestaju međusobna prava i dužnosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika te se djetetu omogućuje novi obiteljski život koji bi mu trebao pružiti ljubav i sigurnost neopterećen vezama s djetetovim srodnicima koji mu to nisu mogli pružiti ili su svojim ponašanjem dijete ugrožavali, a u najgorim slučajevima i zlostavljali', objasnila je pravobraniteljica za djecu doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić.

Strah od stigme i predrasude

Posvojiteljske obitelji imaju specifične potrebe te im je neophodna pomoć i suradnja okoline i različitih institucija, no organizirana i kontinuirana stručna pomoć, kako bi se posvojiteljima i posvojenicima olakšao proces prilagodbe i resocijalizacije djece u novoj okolini, najčešće bi izostala. Djelatnici škola, vrtića, pa čak i djelatnici u centrima za socijalnu skrb često puta nisu dovoljno educirani u tome kako postupati u osjetljivim situacijama s djetetom.

K tome, roditelji posvojene djece često se suočavaju s predrasudama šire okoline, bilo kroz komentare poput 'tko zna kakve gene ima' ili 'zaključak' da su djeca agresivna ili teže uče 'jer ima takve gene', a neki posvojitelji u istraživanju su opisali i neugodnu situaciju gdje su se tete u vrtiću prema posvojenom djetetu ponašale 'kao prema vanzemaljcu'.

'Ljudi nam se žale, no ne žele s tim izlaziti u javnost, jer postoji strah da će posvojeno dijete biti stigmatizirano', kaže predsjednica Adopte mr. sc. Topčić Rosenberg. Zbog predrasuda na koje nailaze, posvojitelji izbjegavaju podijeliti informaciju o posvojenju s djelatnicima škole, vrtića, jer usprkos normi očuvanja podataka o djeci, u praksi to nekako ne zaživljava.

Na primjer, prilikom upisa djeteta u školu traži se niz informacija, na koje posvojitelji nemaju odgovor, poput pitanja: 'Kakav je bio porođaj?' ili 'Kada je dijete prohodalo?'.

Postojanje predrasuda i stigmatizacija širi je društveni problem, međutim, kako se navodi u Adoptinu istraživanju, predrasude, osim što obilježavaju kako na posvojitelje i posvojenike reagiraju institucije, druga djeca i okolina, one utječu i na donošenje odluka o posvojenju, kao i na način na koji će taj dio svoje prošlosti dijete ugraditi u svijest o sebi i vlastiti identitet.

Kršenje prava posvojene djece

No predrasude nisu jedina poteškoća s kojom se susreću posvojitelji i djeca. Iz Ureda pravobraniteljice za djecu, na upit tportala, potvrđuju da su se u desetogodišnjem radu susretali između ostalog i s prijavama koje se odnose na kršenje prava posvojene djece. 

'Kroz prijave bioloških roditelja, potencijalnih posvojitelja, kao i osoba koje su već posvojile djecu najčešće  je vidljivo nezadovoljstvo procjenama i odlukama nadležnih tijela u postupcima lišenja roditeljske skrbi,  procesom obrade potencijalnih posvojitelja, postupkom posvojenja te loša iskustva sa stručnim radnicima u centrima za socijalnu skrb.

Također, iznose i poteškoće s kojima se susreću u brizi o posvojenom djetetu te na problem zaštite privatnosti posvojene djece u sustavu obrazovanja. Po zaprimanju pojedinačnih prijava, o svakoj se obavještavaju nadležne institucije od kojih se traži izvješće o postupanju uz preporuku o poduzimanju radnji za koje procjenjujemo da su u najboljem interesu djece', navela je dječja pravobraniteljica doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić

Inicijativom pravobraniteljice za djecu, u novi Obiteljski zakon ugrađen je prijedlog po kojem će ubuduće posvojena djeca imati pravo promijeniti OIB i matični broj, no prostora za daljnji napredak na području posvojenja, dakako, još ima.

'Iz dosadašnjih obraćanja potencijalnih posvojitelja može se zaključiti kako još nije u dovoljnoj mjeri osviješteno da u središtu posvojenja mora biti dijete i njegove potrebe, s obzirom na to da je riječ o obliku obiteljsko-pravne zaštite koja djetetu bez odgovarajuće roditeljske skrbi pruža najbolji i najdugoročniji oblik zaštite', upozorava pravobraniteljica za djecu.