Vaši protukandidati govore da HDSSB provodi politiku izolacije grada i svađanja sa Zagrebom, a da savjete traži u Mostaru. Istovremeno da gospodarstvo i život grada nazaduju. Kako odgovarate na te kritike?

O svojim problemima moramo progovarati. Da smo šutjeli, ne bi bilo ni južne obilaznice, ni koridora V c, ni brojnih drugih projekata. Sve to ostvarili smo i ostvarujemo zalaganjem HDSSB-a. Žalosno je da drugi saborski zastupnici i ministri, jednom kada odu u Zagreb, zaborave na kraj iz kojega su došli. Tvrdnje oporbe o politici izolacije ne stoje jer s uređenim sustavima kao što su, na primjer, Hrvatske vode imamo dobru suradnju, ali ne može nitko očekivati da budemo zadovoljni onim što Hrvatske željeznice čine u našem gradu i šire.

Završili smo Industrijsku zonu Tenja, napravili program poticajnih mjera za gospodarstvenike i sve parcele su popunjene. Tu se smjestilo 17 investitora te će raditi 450 ljudi. Napadamo zonu Nemetin jer su nam se javljali veći investitori, pa nam je trebao prostor gdje bismo njih mogli smjestiti. Tvornica Kandita, vrijednost investicije 20 milijuna eura, već se radi. Za manje poduzetnike razvijamo Poduzetnički inkubator BIOS. Upravo smo završili i novu halu BIOS-a, koju smo financirali sredstvima EU-a. Time smo stvorili preduvjete za otvaranje novih tvrtki, a to znači i nova radna mjesta. Racionalno gospodarimo poslovnim prostorima u vlasništvu grada i gotovo da nemamo praznih prostora, dok s druge strane država uopće ne skrbi o svojim prostorima, ne objavljuje natječaje i oni zjape prazni i propadaju.

Nezaposlenost u gradu je rekordna. Deset tisuća radnika nema posla, a o većim privatnim investicijama se govori, ali ih još uvijek nema, izuzev tvornice Kandita. Imate li plan kako to promijeniti i privući nove investitore?

Prijašnje garniture vlasti u Gradu Osijeku nisu vodile brigu o stvaranju poduzetničke klime, tako da sam se, kada sam došao u Grad, našao u poziciji da većim investitorima zapravo nismo mogli ponuditi adekvatno zemljište. Iz tog razloga krenuli smo u izgradnju Zone Nemetin, koja će, kao i Tenja, biti potpuno infrastrukturno opremljena i imati paket povlastica za investitore, ali će parcele biti puno veće. Ono što je za investitore važno, kod nas u Gradu se, što se tiče papira, sve brzo rješava, investitori ne čekaju dugo dozvole i potvrde, rješenja i slično. Svaki investitor dobije osobu koja prati njegovu investiciju i operativno to zaista sve brzo ide. Kroz poticajne mjere, izgrađenu infrastrukturu te brzu operativu, ali i uz dobru suradnju sa sveučilištem, koje daje bazu kvalitetnog kadra, stvoreni su dobri temelji za razvoj gospodarstva.

U suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, kao partnerom, povukli smo sredstva za projekt EU-a, kojim smo financirali gospodarsko predstavljanje Grada Osijeka u europskim gradovima kao što su München i Beč. U suradnji sa sveučilištem trenutačno razvijamo projekt Znanstveni centar za obnovljive izvore energije, što će biti još jedna dodatna pogodnost za stanare u Zoni Nemetin.

Ono što još očekujemo jest i da se država na isti način organizira, da stvori plan i program koji će biti realan i primjenjiv i poticajan.

Osobito je teško obrtnicima kojih je u gradu sve manje, a inače su najvitalniji dio gospodarstva. Pretprošle godine propalo ih je 228, a lani preko stotinu. Trend je katastrofalan jer je još prije nekoliko godina Osijek imao oko dvije tisuće obrtnika, a prošlu godinu zaključili smo s njih samo 1.733. Što ste napravili u dosadašnjem mandatu, a što planirate napraviti postanete li ponovno gradonačelnik?

Problem obrtnika velikim dijelom vezan je uz državnu razinu. Prekomplicirane procedure i papirologija, porezi i nameti koji guše naše obrtnike i nedostatak poticajnih mjera kojima bi se osigurale, na primjer, olakšice kod zapošljavanja, subvencije kamata na kredite za širenje i unapređenje poslovanja i drugo. Sve su to stvari na koje lokalna samouprava nažalost ne može utjecati. Trenutno je u proceduri novi zakon o obrtu i nadam se da će ponuditi povoljnija rješenja za obrtnike. Dobar dio obrtnika je prešao u društva s ograničenom odgovornošću upravo zbog povoljnije zakonske regulative.

Mi ćemo u okviru svojih ingerencija i dalje nastaviti podupirati razvoj obrtništva, osiguravati u proračunu svake godine određena financijska sredstva za sufinanciranje projekta Udruženja obrtnika i svakako podupiremo tradicionalne obrte, inovatore i poljoprivrednike. Obrtnicima se nudi mogućnost najma gradskih prostora po prihvatljivim cijenama. U suradnji s Osječko-baranjskom županijom, Regionalnom razvojnom agencijom i BIOS-om organiziramo edukacije i usavršavanja obrtnika. Sufinanciramo nastupe na sajamskim priredbama, podupiremo akciju HGK 'Kupujmo Hrvatsko', na našoj osječkoj tržnici redovno se organizira manifestacija Zeleni četvrtak. Ovim akcijama predstavljaju se prehrambeni proizvodi naših obrtnika, a kroz ovu aktivnost obrtnici se potiču i na certificiranje svojih proizvoda jer autentična kvaliteta nudi i bolji plasman proizvoda. Sajam SOMIDOM u svom sastavu ima i Sajam obrtništva, a Grad podupire sada već i dobro poznati Sajam antikviteta, koji se održava svake prve subote u mjesecu, a na kojem brojni obrtnici imaju priliku izlagati svoje proizvode. Subvencioniramo kamate za poduzetničke kredite, kao i kupoprodajne cijene zemljišta u poslovnim zonama.

Sječa Šumice zaprepastila je Osječane. Drvoredi, parkovi i zelene površine u gradu devastirani su građevinskim radovima, najčešće privatnih građevinaca i raznim samovlasnim popločavanjima. Smatrate li da to treba promijeniti i kako?

Grad Osijek uistinu nema ništa sa sječom Šumice na lijevoj obali Drave. To zemljište u vlasništvu je Hrvatskih šuma. Mi smo u nekoliko navrata tražili da nam ga prodaju ili daju u najam, no stara i nova uprava odbile su nas. Istina je da se prostor morao sanirati te da je zaista bilo trulih i prezrelih stabala koja su predstavljala veliku opasnost za prolaznike. Osječani njeguju svoje zelene površine i na tom prostoru volimo svoju odmila zvanu Šumicu i očekujemo da jedan državni sustav kao što su Hrvatske šume to respektira, te se nadamo i očekujemo da će taj prostor ponovno pošumiti.

Koje još ideje i projekte želite ostvariti u budućem mandatu?

Svakako je tu dovršetak i popunjavanje Industrijske zone Nemetin. Tu je i Projekt Osijek za izgradnju komunalne infrastrukture vrijedan 72 milijuna eura, a za što smo dobili sredstva Europske unije. Za ovaj projekt na svaku našu jednu kunu dobili smo 13 kuna dodatnih sredstava. Dovršetak tramvajske pruge u Višnjevcu, svakako. Za svaki mjesni odbor i gradsku četvrt planiramo poneki projekt jer nam je stalo do ravnomjernog razvoja cijeloga grada. Cilj nam je i ostvariti projekt Osijek Europska prijestolnica kulture 2020. te nastaviti i dalje privlačiti sredstva EU-a.