'Rezolucija o osudi puštanja Vojislava Šešelja na slobodu, u Hrvatskom saboru je više manje usuglašena. Rezolucija je na visokoj razini. Osudit ćemo odluku suda i jasno reći da je neprihvatljiva. Od srpskih vlasti očekuje se osuda politike Velike Srbije i politike mržnje. HDZ je prvi upozorio što se događa, izrazili smo ogorčenje izlaskom Šešelja, ali i prvom reakcijom hrvatskih vlasti. Prva reakcija je bila loša, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izrazila je sućut Srbiji i Šešelju umjesto žrtvama. Zbunjenost i nesnalaženje obilježili su prvu reakciju ministrice Pusić', rekao je bivši HDZ-ov ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković te dodao da se Haški sud kompromitirao ovom odlukom.

'Pusić je dva puta reagirala. Prva reakcija je bila da je Šešelju mjesto tamo gdje je i bio, u Haagu, a druga nakon govora u Beogradu. Nije bitna brzina reakcije, nego kome je upućena. Jedna institucija je Haški sud, a druga Ujedinjeni narodi. Hrvatska si ne može dopustiti da kao članica EU-a i NATO-a polemizira sa Šešeljem. Mi ćemo polemizirati s institucijama koje su nadležne za Šešelja', rekao je pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Željko Kuprešak u emisiji 'Otvoreno'.

'Rasprava dokazuje da se sva međunarodna pitanja pretvore u unutarnjopolitička pitanja, gdje svaka strana ili kritikom ili pohvalom želi dobiti političke poene, a u sadašnjoj situaciji pred predsjedničke izbore, pozicija i opozicija žele utvrditi svoje pozicije. Kad govorimo o meritumu stvari, u Beogradu se okupilo 3000 ljudi na Šešeljevom skupu. Kad su bile demostracije potpore 2006. godine, bilo je 40.000 ljudi. Srbija je sada ipak drugačija. Zaprepašćuje me, nije osobito uljudno, ali moram reći - teško mi se odlučiti tko je luđi, Haški sud ili Šešelj', rekao je kolumnist i bivši diplomat Dražen Vukov Colić.

'Rezolucija u Europskom parlamentu o Srbiji uvršena je u dnevni red. U okviru Europske pučke stranke željeli smo artikulirati ovo pitanje unutar EU-a. Šešeljevo ponašanje je u suprotnosti s vrijednostima EU-a jer stvara tenzije prema međunarodnim granicama. Očekuje se da pregovori o Rezoluciji budu do srijede navečer. Rasprava je u četvrtak ujutro, a potom i glasovanje. Osudit će se Šešelja i njegovu retoriku te kršenje uvjeta koje ima na slobodi. Također, upozorit će se Srbiju da ne može ignorirati njegovo ponašanje te da njegovo ponašanje treba osuditi i ograditi se od njega. I treća svar je da će se Haškom sudu dati do znanja da je ovakvo puštanje na slobodu propust koji ruši autoritet samog Suda', rekao je hrvatski europarlamentarac Andrej Plenković.

Njegovu inicijativu za rezoluciju u Europskom parlamentu pohvalio je i Vukov Colić, koji nije siguran da je pametno što se po pitanju Šešelja Hrvatska oglašava na toliko mjesta: i u Europskom parlamentu, i u UN-u, i u Saboru.

'Dobro je ako jedna zemlja ima cjelovitu politiku, pa svaki takav iznenađujući događaj može ugraditi u cjelinu nekog svog odnosa prema svijetu i reagirati uvijek jednako. Kod nas se, nažalost, događa da je vanjska politika potpuno zanemarena. Ja npr. ne znam tko i kako određuje hrvatske stavove za pregovore u Europskoj uniji na važnijim sjednicama koje se tiču svakodnevnog života, a postoji posebno tijelo koje bi trebalo to raditi. Kad nemate takvu politiku, onda zapravo u jednoj užarenoj atmosferi jedina vanjska politika postaje politika pritiskanja gasa. Ja mislim da smo mi u igru uključili previše igrača', kazao je Vukov-Colić, koji smatra da bi možda u ovom slučaju trebalo pustiti par dana da se sve slegne, usuglasiti stvari u kuloarima i onda izaći s jednim zajedničkim stavom koji se neće raspršiti.