Nije naveo odakle mu ta brojka, koja je mnogo veća od onih kojima barataju međunarodne i lokalne pravobraniteljske udruge. Nije poznato ni koliki je točan broj napada s nanošenjem fizičkih ozljeda. Dosad je, naime, bilo poznato da je u Rusiji ove godine ubijeno troje, a pretučeno petoro medijskih djelatnika.

Govoreći na sjednici Društvene palace u Moskvi, Gusjev je kao član te ustanove upozorio da policija nevoljko štiti novinare i da su takve tendencije opasne. Mnogi slučajevi ne dožive sudski epilog, a oni najteži (ubojstva, teška premlaćivanja) ne bivaju do kraja istraženi.

'U 21. stoljeću opasno je biti izvjestitelj ili fotoreporter', poručio je Gusjev.

U ponajvećoj su opasnosti novinari koji istražuju korupciju i otkrivaju kriminal u krupnome biznisu, odnosno ratni izvjestitelji i novinari koji se bave ljudskim pravima i zločinima u kavkaskim republikama.

Potrebu da se distancira od nasilja nad novinarima osjetio je i sam državni vrh, inače redovito prozivan zbog lošeg stanja medijskih sloboda i sigurnosti novinara u Rusiji. Premijer Vladimir Putin nedavno je potpisao dodjelu državnih nagrada za niz oporbeno i spram vlasti kritički nastrojenih novinara. Među laureatima je bio i Mihail Beketov, koji je nakon zadnjeg u nizu atentata ostao s teškim invaliditetom izgubivši dio noge, četiri prsta na rukama, uz tešku ozljedu mozga, te je prvi put progovorio prošle zime, više od dvije godine nakon napada.

Jedna Beketovljeva suradnica optužila je Putina za nesvakidašnji cinizam. Poznato je, naime, da je Beketov kao urednik Himkinskaje pravde imao velikih problema zbog pisanja o kriminalu pri izgradnji autoceste Moskva - Skt. Peterburg kroz Himkinsku šumu te da je bio u oštrom sukobu s gradonačelnikom Himkija, Vladimirom Streljchenkom i njegovom administracijom, optužujući ih za kriminal oko izgradnje autoceste. Istraga o napadu na Beketova, međutim, tapka u mraku. Dogodila su se neka uhićenja, ali suđenja još nema. Izgradnja autoputa, nakon što ju je predsjednik Medvedev privremeno zamrznuo, teče kao da nagrađeni novinar nije otkrio ništa.

Prema nekim procjenama, u Rusiji je od raspada Sovjetskog Saveza naovamo ubijeno oko 300, možda i više novinara. No tu brojku ipak su spremni relativizirati neki kolege iz ruskih medija koje se na zapadu smatra najnezavisnijima. Primjerice, Roman Schleinov, bivši urednik istrazivačkog odjela Novaje Gazete i pomoćnik urednika Jurija Shekochihina (umro 2003. godine, kolege sumnjaju na trovanje) , upozorava da među brojnim istinskim profesionalcima na tom popisu ima i mnogo medijskih kriminalaca koji su zapravo bili informacijsko oružje lokalnih gangstersko-mafijaskih oligarhija u ruskim provincijama, i koji su tijekom pretvorbe ginuli u obračunima zaraćenih kriminalnih hobotnica.