U samom centru grada, u spletu kamenih uličica za katedrale, relativno je tiho - tu i tamo može se nabasati na grupice turista s Dalekog istoka, pokojeg prolaznika te hrpu građevinskih radnika. Zimske mjesece oni tradicionalno iskorištavaju za zidanje, na desetak mjesta preuređuju kuće i male luksuzne hotele. Lokalne birtije ipak su žive, trgovine većinom rade, a prosječnog Splićanina, poput autora ovog teksta, na prvi mah će iznenaditi dojam da turizam ovdje nije progutao grad. Sve se to može objasniti relativno jednostavno: u vrijeme najveće konjukture gospodarstva Šibenik je vidljivo zaostajao, a u doba turističkog buma prije nekoliko godina prva asocijacija još uvijek se odnosila na aluminij, trosku, zapuštenost i činjenicu da grad službeno ima tek jednu, nedavno uređenu plažu.

Grad koji turizam nije unakazio

Drugim riječima, turisti ga nisu stigli unakaziti, pa grad sada ima priliku koju su neki njegovi susjedi propustili - razviti se smisleno i planski. No već danas Šibenčani se smiju na onu poštapalicu da žive 'u selu pokraj Zadra'. Na Split gledaju s nešto većim respektom, ali rekli bismo da je prije svega stvar u njegovoj veličini.

'Znamo koja nam opasnost prijeti i zato unaprijed nastojim predvidjeti probleme. Trenutno nam je najvažnije disperzirati goste u različite dijelove grada i zato razvijamo strateške projekte na udaljenim lokacijama', općenito nam govori gradonačelnik Željko Burić, trenutak prije nego što je krenuo nabrajati desetke svojih strateških pothvata, od kojih je velik dio u realizaciji.

Ipak ćemo se na trenutak zaustaviti i predstaviti našeg sugovornika: radi se o liječniku, oftalmologu i bivšem ravnatelju lokalne bolnice. Nekad davno bio je u partiji, jedno vrijeme u HSLS-u, a od početka ovog desetljeća pod punom kontrolom ima lokalni HDZ. Trenutno je na sredini svog drugog gradonačelničkog mandata. U Gradskom vijeću nema većih političkih problema.

Gradonačelnik koji smeta još uvijek premalom broju ljudi

'Možda ne odgovara svakome, ali još manjem broju ljudi on smeta', plastično će za tportal Burića opisati poznati lokalni novinar. Kaže da ga između sebe često znaju oslovljavati sa 'Svileni' upravo zbog njegove nekonfliktne naravi i latica što mu ispadaju iz usta - no ozbiljnih i konkretnih zamjerki ipak nema. 'Solidno radi, godinama gura desetke projekata i sada dolazi vrijeme za naplatu, konkretno ostvarenje. Građani su uvijek nestrpljivi, ali objektivno, Šibenik zbilja gura naprijed', govori nam ovaj novinar.

Gradonačelnik Burić objašnjava nam osnovni princip svoga rada: sve velike javne projekte kandidira za europske fondove i mahom uspijeva, a ondje gdje to nije slučaj pokušava ostvariti to da na svaku uloženu gradsku kunu još jedna stiže iz proračuna različitih ministarstava. Ovogodišnjim proračunom na raspolaganju ima 312 milijuna kuna, što možda i nije osobit iznos - ali je još uvijek dvostruko veći nego prije šest godina, kada je preuzeo dužnost.

Obnovljene tvrđave

S njime smo razgovarali na tvrđavi Barone, jednoj od dviju šibenskih fortifikacijskih utvrda temeljito obnovljenih i preuređenih europskim novcem. Upravo je bio označen početak projekta kojim djeca iz svih vrtića i škola besplatno dolaze na njihov obilazak: ondje ih u proširenoj stvarnosti čekaju vodiči koji im jednostavno i poučno objašnjavaju povijest svih šibenskih tvrđava izgrađenih u vrijeme Kandijskih ratova. Nešto starijima na raspolaganju je i kafić te velika suvenirnica koja nudi isključivo lokalne autohtone proizvode.

Odavde puca spektakularan pogled na cijeli grad, pa i drugu tvrđavu svetog Mihovila - također obnovljenu europskim novcem, na kojoj se ljeti odvija spektakularan koncertni i kulturni program. Najveći zalogaj je treća tvrđava, svetog Ivana: ona za otprilike mjesec dana kreće u temeljitu obnovu vrijednu oko 45 milijuna kuna. Treba li kazati, ponovno europskih.

Povezat će tvrđave žičarom

'Sljedeći korak nam je povezivanje žičarom svih tvrđava, ali i dijelova grada poput plaže Banj ili Šubićevca. Bit će to novi oblik javnog prijevoza, sada još samo treba definirati kako povezati tvrđavu Mihovil s obalom', obavještava nas Burić. Prvotno je, naime, po projektu arhitekta Nikole Bašića ondje bila predviđena ugradnja pokretnih stepenica, no dio javnosti na to nije reagirao najbolje pa se sada razmišlja o staklenom liftu kao manje invazivnom rješenju.

Ovaj gradonačelnik prije nekoliko godina izazvao je pažnju javnosti jer je svoj odjel za izradu europskih projekata ekipirao mladim, nestranačkim i neopterećenim stručnjacima, pa im dao potpuno odriješene ruke. Vrlo slično je napravio i s Javnom ustanovom Tvrđava kulture, koja je na upravljanje dobila sve tvrđave i velik dio kulturnih sadržaja i događanja u gradu. Imenovanje rođene Splićanke Gorane Barišić Bačelić za njenu ravnateljicu izazvalo je podizanje brojnih obrva, no ona se pokazala kao pun pogodak. Organiziraju programe i koncerte, povlače europska sredstva, ostvaruju dobit od desetak milijuna kuna i sve ulažu natrag u obnovu baštine. Šibenske tvrđave sa svojih 200 tisuća posjetitelja prošle godine bile su drugi najposjećeniji spomenik kulture u Hrvatskoj, odmah iza dubrovačkih zidina.

Drugi najposjećeniji spomenik kulture u Hrvatskoj

'Kao ustanova potpuno smo samoodrživi i zdravi, ali prije svega vodimo računa o lokalnoj zajednici. Nikada više ne smijemo dozvoliti da tvrđave ponovno budu zapuštene i zanemarene, pa zato i dovodimo svu šibensku djecu. Kad jednom dožive svoj grad na ovaj način, bit će najbolji osigurač da se to više nikada ne dogodi', govori nam Barišić Bačelić.

Upravo njenoj ustanovi na upravljanje će biti povjerena i velika multifunkcionalna dvorana, poznata kao nekadašnje kino Odeon; njeno uređenje privodi se kraju i poslužit će kao prostor za kongrese, predstave, projekcije i alternativnu scenu. Gradonačelnik Burić s Baronea nas upućuje na bitne toponime, pa počinje nabrajati desetke projekata, od kojih se čovjeku zavrti u glavi; ako i nismo pohvatali sve planove, jesmo činjenicu da se ne radi o maštarijama nego o ozbiljnim zahvatima za koje je dokumentacija spremna gotovo u potpunosti.

'Tamo, preko puta kanala, sve od Zablaća do ove strane obale, nalazi se prostor za razvijanje novog dijela grada. Zona je mješovita, investitori su otkupili oko 600 tisuća kvadrata zemljišta i razvijamo je kao cjelinu da bismo osigurali javne sadržaje i pristojnu infrastrukturu', govori nam, pa brzo okreće prst prema zapadu. Tamo se, naime, nalazi prostor bivše tvornice TEF, oko kojega su se godinama vodile bitke - najprije zbog čišćenja, a zatim i vlasništva. Na koncu je osnovana tvrtka u kojoj Šibenik ima većinski, a država manjinski udio, pa je sve spremno za raspisivanje natječaja za ulagače. Odbijeni su investitori koji su zonu željeli komadati i ulagati samo u komercijalne sadržaje, već se i ovdje želi osigurati javni interes - od hotela do sporta, rekreacije i stambene zone.

Jedinstveni morski i plažni pojas

'Šibenik je grad na moru i njemu se snažno okrećemo. Već ovog ljeta pokreće se brza brodska linija koja će spajati hotelski resort D-marine, mul u luci, plažu Banj, Martinsku, kanal svetog Ante, Minersku i Jadriju. To je prvi korak: dugoročno će kopnenim putem biti povezana kompletna obala od Grebaštice na istoku sve do Vodica na zapadu. Sve će to biti jedinstven morski i plažni pojas', govori nam Burić.

Prst potom okrećemo prema istoku: ondje je baš nedavno uređena nova plaža na Brodarici, a upravo se gradi velika marina Vrnaže sa 700 komunalnih vezova, namijenjena isključivo domaćim ljudima.

Da ne bi izgledalo kao da je sve u magli, dovoljno je spustiti se u centar grada. Na mjestu Poljane, središnjeg gradskog prostora, trenutno se nalazi rupa duboka 13 metara: ondje se upravo gradi podzemna garaža sa šest stotina mjesta, iznad koje će se ponovno urediti trg. Pothvat je to koji u mnogim većim gradovima izgleda kao znanstvena fantastika - evo, recimo, u Splitu, gdje gradski oci već desetljećima tvrde da im je skupo iskopati rupu u zemlji. Šibenik je sa svojim proračunom koji iznosi jedva trećinu splitskoga ipak uspio izgurati ovaj projekt vrijedan 60 milijuna kuna.

U garaži će se parkirati i gosti pet manjih hotela u strogom centru, redom otvorenih u zadnjih nekoliko godina i redom s oznakom heritage, dakle baštinskih. Ondje će ostavljati svoje automobile s prtljagom, po koju će zatim električnim dostavnim vozilima dolaziti osoblje. Preko puta pak najveći lokalni poduzetnik Josip Stojanović priprema gradnju svog poslovno-trgovačkog centra, no zamoljen je pričekati dok garaža ne bude gotova, kako ne bi nastao kolaps.

Uređuju se 23 ulice

U Šibeniku se i općenito može primijetiti solidna doza organiziranosti: u gradskoj jezgri stare ulice obnavljaju se i popločavaju cjelovito i sustavno, a kontejneri su ukopani pod zemlju. A oko nje i na širem gradskom području, od Brodarice do Krapnja i Zablaća, gdje upravo traje projekt uređenja sustava odvodnje i kanalizacije vrijedan 500 milijuna kuna, naglasak je na infrastrukturi.

'Kako ne bismo sve skupa ponovno raskopavali, odlučili smo paralelno s odvodnjom potpuno urediti točno 23 ulice', hvali se gradonačelnik.

Đirajemo dalje i slušamo priču: u zoni vinarije Vinoplod radi se novi studentski dom kapaciteta 350 kreveta, koji će u ljetnom periodu služiti i kao hostel. Veleučilište je iz europskih fondova povuklo gotovo stopostotni udio ukupne cijene investicije, koja iznosi 85 milijuna kuna. Upravo u ovom gradu nedavno je otvoren i prvi dislocirani studij zagrebačkog Sveučilišta posvećen obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, a sličan pothvat namjeravaju pokrenuti i sa Sveučilištem u Splitu. Zanimaju ih, iskreno govore, jedino studiji iz STEM područja. Grad ukupno ima oko tisuću i pol studenata.

Europska sredstva i za autobusne linije

Nešto dalje radi se na projektu kodnog naziva 'Trokut': na oko dvije tisuće kvadrata nalazit će se laboratoriji za razvoj digitalne tehnologije i startupova, uz mogućnost da ondje borave gostujući profesori iz inozemstva koji će tijekom odmora držati predavanja. To je 25 milijuna kuna, a na obližnjem Zlarinu još toliko stiglo je u Centar koraljarstva, u kojem će posjetitelji između ostalog u malim podmornicama moći istraživati podmorski svijet. Biskupija je kroz 40 milijuna kuna vrijedan projekt Civita Sacra predstavila svoju neprocjenjivu baštinu, u Danilu se priprema Centar danilske kulture, a išli su Šibenčani toliko daleko da su iz europskih fondova povukli čak i sredstva za uspostavljanje direktnih autobusnih linija i prema zadarskom i prema splitskom aerodromu.

'U gradu trenutno traju investicije vrijedne 900 milijuna kuna, a bit će ih još i više, i to vrlo brzo', optimističan je Burić.

Od svih tih pustih projekata, ideja, skica, bagera i milijuna, reportere tportala, priznat ćemo, najviše se dojmio mali i relativno slabo zamijećen detalj. Financijski nije previše vrijedan, no simbolički sasvim sigurno jest: Šibenik je, naime, u proteklom razdoblju direktno pomogao građanima da u staroj gradskoj jezgri obnove kamene portale i stara vrata na svojim kućama, a kroz taj program prošlo ih je ukupno stotinjak i rezultat se vidi doslovno golim okom.

Pored vizije razvoja, naime, za jednog gradonačelnika možda je i najvažnije da ima pravi osjećaj za svoj grad.