Hospicij se zove Matošić po sestrama Tonki i Milki Matošić, koje su prije 15 godina preko Katoličke udruge Lovret Gradu darovale četiri tisuće četvornih metara zemljišta i nešto više od dva milijuna kuna za njegovu izgradnju. Grad je u izgradnju i opremanje uložio 17 milijuna kuna, a županija oko tri milijuna. Sestre nisu dočekale otvorenje hospicija jer su umrle prije desetak godina.

Zgrada tlocrtno ima 500 četvornih metara na četiri etaže. U prizemlju je pučka kuhinja Katoličke udruge Lovret, a na gornjim katovima hospicij od 1500 kvadrata sa 14 soba, osam dvokrevetnih i šest jednokrevetnih. Hospicij zasad ima 16 ugovorenih bolesničkih postelja, a za pacijente će biti zadužene dvije liječnice i 14 medicinskih sestara i njegovateljica.

Prema riječima Marka Rađe, ravnatelja županijskog Doma zdravlja, koji upravlja hospicijem, s obzirom na to da HZZO maksimalno plaća 16 postelja, toliko ih trenutačno i ima.

"U hospicij će biti primljene osobe za koje medicina više nema načina liječenja, odnosno ljudi koji su na kraju života. Svi takvi pacijenti prvo ulaze u registar u koji ga prijavljuje bolnica, njegov liječnik obiteljske medicine, mobilni palijativni tim ili netko unutar sustava. Potom mobilni palijativni timovi procjenjuju je li taj pacijent za hospicij, bolnicu ili kuću, te kakva mu se pomoć može pružiti", rekao je dr. Rađa za Hinu.

"Ulazak u hospicij je isti kao i ulazak u bolnicu za koju je pacijentu potrebna crvena uputnica koju izdaje liječnik obiteljske medicine", rekao je Rađa, dodajući da liječnici iz tog hospicija procjenjuju treba li pacijent u nj biti smješten. Također je rekao da iz splitske bolnice imaju upite za prve pacijente koji bi u taj hospicij trebali stići krajem tjedna.

Nitko ne bi trebao umrijeti od dehidracije zato što nije dobio infuziju, od visoke temperature i sepse jer mu se stvorio dekubitus, posebno ne od gladi jer nije bilo mogućnosti hranjenja preko sonde, a toga je, istaknuo je Rađa, dosad bilo.

Za bolesnike kojima je potrebna palijativna skrb u splitskoj bolnici zadužena je koordinatorica za njihov planirani otpust i integriranu zdravstvenu skrb, medicinska sestra Marija Grančić. Ona je za Hinu potvrdila da surađuje s koordinatorima županijskog Doma zdravlja, a kada joj neki bolnički odjel prijavi da ima pacijenta za produženo ili palijativno liječenje, s njima se dogovara o mogućnostima vezanim za smještaj, koji je ograničen.

"Pacijente možemo usmjeriti u kninsku bolnicu na Odjel produženoga i palijativnog liječenja, te u privatne domove koji prihvaćaju složenije pacijente, iako je takvih domova malo. U ovom trenutku imamo tri pacijenta spremna za hospicij", rekla je Grančić. Dodala je da su od veljače u protokolu imali 149 bolesnika koji su prošli kroz planirani otpust i kojima je bila potrebna izvanbolnička zdravstvena skrb u stacionarnom obliku neke zdravstvene ustanove.

Splitski hospicij prvi je u Dalmaciji, a palijativna skrb je briga o umirućim pacijentima kojima se nastoji ublažiti bol i poboljšati kvaliteta života. Osim Splita, hospicij ima i Rijeka. To je i prvi hrvatski hospicij, otvoren 2013. Riječka nadbiskupija ustupila je prostor i obnovila ga uloživši u nj 8,5 milijuna kuna, a županija i grad pomogli su da se opremi tako što su uložili po milijun kuna.