Na prethodnom popisu stanovnika obavljenom 2002. godine 70.602 građana Srbije izjasnila su se kao Hrvati, a devet godina kasnije tu je pripadnost zaokružilo 57.900 stanovnika, što znači da je udio Hrvata u ukupnom broju stanovnika s 0,94 posto pao na 0,81 posto.

Najviše Hrvata i dalje ima u Vojvodini – 47.033, od toga najviše u sjevernoj Bačkoj, u Subotici i okolici, gdje ih je 14.536.

U prvim reakcijama pojedinih čelnika hrvatske manjine navodi se kako je pad broja pripadnika ove zajednice zabrinjavajući, ali i očekivan.

"Naime, negativni demografski trendovi su dugotrajni, procesi odlaska mladih i obrazovanih nisu zaustavljeni, učinci manjinskih politika su simbolični, a ne treba zanemariti ni još uvijek prisutnu etničku mimikriju kod Hrvata u Subotici, koja je posljedica kontinuiranog antihrvatskog raspoloženja i incidenata.

Oni su bili posebno izraženi uoči i za vrijeme popisa stanovnika u listopadu 2011. Naravno, trebaju slijediti detaljnije analize", izjavio je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i tadašnji voditelj kampanje "Izjasni se hrabro", vođene među vojvođanskim Hrvatima uoči popisa.

Konačnih rezultati popisa stanovništva pokazuju da je Srbija u 2011. godini imala 7.186.862 stanovnika, što je 311.139 manje nego po popisu iz 2002. godine. Između dva popisa pad nataliteta bio je 4,15 posto, što nije samo posljedica negativnog prirodnog prirasta, već i migracija stanovništva ka inozemstvu.

Po riječima ravnatelja Republičkog zavoda za statistiku Dragana Vukmirovića, u usporedbi podataka 2002-2011. godina, porast broja stanovnika bilježi jedino beogradska regija i to za 83.316 ljudi, dok je u Vojvodini, Šumadiji, u zapadnoj, južnoj i istočnoj Srbiji manje stanovnika.

Popis iz 2011. godine pokazao je da u Srbiji živi 21 etnička zajednica s više od po 2.000 pripadnika, a u nacionalnoj strukturi sa 83,32 posto dominiraju Srbi.