Švedska je već neko vrijeme nadaleko poznata kao jedna od najboljih država za osnivanje obitelji i odgajanje djece. Tamošnji socijalni sustav jamči svakom djetetu predškolski odgoj u javnoj ustanovi, za što roditelj odvaja tri posto svojih prihoda, a za one s iznimno visokim primanjima maksimalni iznos ograničen je mjesečno na 152 eura. Primjerice, država godišnje više izdvaja za predškolski odgoj no za obranu.

No usprkos izvanrednim uvjetima, standardno radno vrijeme predškolskih ustanova (od 6 do 18 sati) nije najbolje prilagođeno roditeljima koje rade u noćnim smjenama ili imaju klizno radno vrijeme. Općine su stoga počele uvoditi noćna i vikend dežurstva, primjerice grad Norrkoping na jugoistoku zemlje je praksu počeo uvoditi još prije dvadesetak godina.

Jedna od majki koje koriste ovaj napredni socijalni program je Maria Klytseroff, samohrana majka koja tvrdi da su se njena djeca (od dvije i tri godine) brzo navikla na noćna dežurstva dok je ona na poslu iako joj je u početku teško padalo razdvajanje. Djeca stižu pred večeru, tada slijedi pranje zuba i priča za laku noć, a centar više sliči na komforni stan no na klasični centar za odgoj. Djecu ujutro potom osoblje prebacuje u dnevni centar dok majka nadoknađuje san od noćne smjene. Mjesečno Mariju usluga košta 86 eura.

Općine u Švedskoj same donose odluke o tome hoće li uvesti i financirati cjelonoćno čuvanje djece. 123 od 290 regionalnih općina uvelo je prasku dosad, a koristi ju oko 5000 djece. Samohrani roditelji i parovi mogu koristiti uslugu pod uvjetom da prilože dokaz poslodavca o radnim smjenama, što je posebno korisno zaposlenicima u bolnicama, restoranima i u transportu.

Švedska ministrica za jednakost spolova Maria Arnholm izjavila je: 'U Švedskoj je ranije od ostalih zemalja povećan udio žena u radno aktivnom stanovništvu, a da bismo to omogućili, povećali smo izdvajanja za predškolski odgoj. Smatramo da je važno da obitelji mogu kombinirati roditeljstvo i posao te da se to ne bi smjelo odnositi samo na one koji rade od 9 do 17 sati, već i na one koji rade u nezgodnim smjenama.'

Roditelji u Švedskoj imaju pravo na ukupno 16 mjeseci plaćenog porodiljnog dopusta koji oba roditelji mogu kombinirano koristiti. Prvih 13 mjeseci imaju pravo na 80 posto plaće, a maksimum je određen na nešto manje od 53.000 eura.

U sljedeće četiri godine vladajuća koalicija obećala je potrošiti nešto više od 13 milijuna eura za poboljšanje usluga, a glavni argument opozicije sastoji se u ispitivanju je li ta svota dovoljna ili ju treba još povećati.

No ne slažu se baš svi oko produženja radnog vremena predškolskih ustanova. Madeleine Wallin, predsjednica Europske udruge aktivnih žena u obitelji, tvrdi da provođenje sati i sati odvojeno od roditelja može za djecu biti jako stresno. Nadalje, smatra da je bila primorana koristiti usluge javnog predškolskog odgoja zbog stigme koja prati majke kućanice. Njena udruga zastupa stav da bi se roditeljima trebalo ponuditi više novca te bi se time povećao broj onih koji bi ostali kod kuće čuvati djecu. Općine nude nadoknadu roditeljima koji su odabrali ostati kod kuće do djetetove treće godine koja iznosi oko osam posto prosječne mjesečne plaće, no jako se malo roditelja odlučilo na taj korak.

Jedan istraživač koji se snažno zalaže za odgajanje u kući, povezan s britanskom lobističkom skupinom 'Majke u kući', tvrdi da se roditelje svaki put kad ostave djecu u vrtićima podsjeća na izbor koji zapravo nisu željeli.

No većina roditelja u Švedskoj ipak snažno pristaje uz postojeći predškolski model. Nekima je tako omogućio dodatno vrijeme za prekvalifikaciju na poslu, a Maria Klytseroff tvrdi: 'Plaćamo visoke poreze, ali dobivamo nešto zauzvrat i mislim da je to sjajan sustav. Veoma sam sretna što sam majka u Švedskoj i ne bih htjela odgajati svoju djecu nigdje drugdje.'