Ovaj grad je najveći grad prema broju stanovništva na sjeveroistoku Švedske i u njemu žive muslimani različitih nacionalnosti, poput Turaka, Afganistaca, Pakistanaca, Iranaca, Sirijaca, Palestinaca, Tunižana i drugih.

Iftar u Lulei počinje u 22.50 sati, a sehur je do 1.37 sati. U tom periodu sunce nikako ne zalazi, tako da se muslimani iftare, klanjaju jaciju namaz i zaposte tokom 'dana'. Kako imaju malo vremena između iftara i sehura, muslimani stalno žure kako bi stigli obaviti sve vjerske dužnosti.

Fatma Bora i Tulaj Imdat žive deset godina u Lulei. One kažu da im nije teško postiti jer u Lulei nije prevruće.

'Imamo malo vremena između iftara, teravije i sehura, zato se trudimo da sve stignemo. Obraćamo pažnju na to da iftarimo zajedno sa susjedima i poznanicima', pojasnila je Fatma Bora.

Muslimani u tom gradu otvorili su i mali mesdžid u kojem se sastaju. Mesdžid je na početku bio prazan, ali s vremenom sve je više muslimana počelo dolaziti ondje, posebno petkom, kako bi klanjali džuma-namaz, koji predvodi tuniški imam Mohammed Amri.

Ajse Dujar živi više od 20 godina u Švedskoj. Ona kaže da prvih godina boravka u toj zemlji muslimani nisu imali ni mjesta na kojem bi se sastajali za vrijeme vjerskih praznika.

'Prije 11 godina iznajmili smo ovaj mesdžid koji se trenutno najviše koristi za džumu-namaz. Kako je mesdžid mali, mi, muslimani koji živimo ovdje, 2011. godine skupili smo novac za plac za izgradnju džamije. Općina nam je odobrila ovaj projekt. Prema našim kalkulacijama, ako ostvarimo izgradnju džamije, ona će biti džamija na najsjevernijem dijelu svijeta. Naravno, treba nam financijska podrška za ovaj projekt', rekla je Dujar.

'Ovdje su dani dugi, ali nije vruće. Tako da nam nije teško postiti. Što se mene tiče, nije mi problem zbog jela i pića, koliko nam se poremeti san. Nezgodno je zbog ljudi koji idu na posao. Ali čovjek se, nakon nekoliko dana, i na to navikne', pojasnila je ona.

U Lulei su dvoje Šveđana prešli na islam: 25-godišnji student Abdulaziz Hedermalm kazao je kako je primio islam na osnovi svojih istraživanja. On je istakao da je pročitao Bibliju, Tevrat i Kur'an te da je ostao pod jakim dojmom kada je pročitao Kur'an.

'Prije pet godina odlučio sam postati musliman. Otac mi je umro kad sam bio mali, a mama mi nije pravila problem kada je čula za moju odluku. Ona je inače kršćanka. Ja već pet godina postim, a i dolazim na džumu-namaz u džamiji', rekao je on.

Šveđanka Anna Waara kaže da je također primila islam na osnovi svojih istraživanja.

Ona je u 2004. i 2005. godini boravila u Palestini, što je imalo velik utjecaj na njenu odluku. Anna kaže da je muslimanski način života na nju ostavio snažan dojam i da se 'zaljubila' u islam.

'Kada sam razgovarala s ljudima u Palestini, zaista me iznenadio njihov stav i pogled prema svijetu i drugim ljudima. Naravno, nisam u jednom danu postala muslimanka. Trebalo je vremena. Ja to vidim kao putovanje, putovanje koje se i dalje nastavlja. Volim pogled na život, na čovjeka, na ljude koje mi pruža islam. Moji roditelji su prvo bili zabrinuti kada su čuli za moju odluku, najviše zbog predrasuda u svijetu prema islamu i muslimanima. Nije im se svidjelo što se pokrivam. Ali na kraju su uvidjeli koliko je islam pozitivno doprinio mom životu i malo po malo odagnale su im se negativne misli', rekla je Waara.

Ona je istaknula kako se susretala i s ljudima koji s njom nisu htjeli pričati zbog odluke o promjeni vjere, ali kaže da se ne kaje i da joj je ovako lijepo.

Anna Waara (27) majka je jednog djeteta, a udana je za pakistanskog muslimana. Ona radi kao projekt menadžerica u Lulei.