'Ustavni zakon pupčanom je vrpcom vezan uz proces hrvatske nezavisnosti i ako netko misli da tu pupčanu vrpcu treba prerezati i manjine pustiti u bestežinsko stanje hrvatskoga političkog svemira - taj se vara. Manjinenisu ovdje da bi netko na njima vježbao nacionalističke stavove, pa ni Ustavni sud', poručio je saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac sa zajedničke sjednice saborskih Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav te Odbora za ljudska prava i prava manjina.

'Vrijede li manjinci manje od Hrvata?' upitao je predstavnik talijanske nacionalne manjine i predsjednik saborskoga Odbora za ljudska prava i prava manjina Furio Radin, koji je naglasio da je Ustavni sud svojom odlukom ponizio Sabor. 'Poniženi su ne samo Sabor, nego i narodna volja, a međunarodnoj smo javnosti govorili jedno, a radili drugo', kazao je Radin.

'Ova odluka Ustavnoga suda nekoliko mjeseci prije izbora u svijetu bi izazvala skandal', dodao je Radin, podsjetivši da 'u Ustavnom sudu sjede ljudi koji su vodili križarske ratove protiv manjina, ljudi s političkom organiziranom prošlošću', pa će, najavili su manjinci, nakon izbora, prođu li na njima, tražiti promjene zakona o Ustavnom sudu kako se takve stvari više ne bi događale.

Što se tiče struke, ustavni stručnjak Robert Podolnjak kazao je da 'Ustavni sud nije mogao donijeti drugu odluku jer oko njezine argumentacije struka se neće složiti, ali da je zakon koji je Ustavni sud ukinuo protuustavan - hoće. I to unisono, što su i govorili kada je donesen bez konzultacija s njima odmah u hitnom postupku'.

Na to su 'skočili' Pupovac i Radin podsjetivši da su ustavni stručnjaci u drugim okolnostima govorili nešto drugo ili šutjeli. 'Bili ste svi suglasni jer se radi o manjinama. Da se radi o većini nebi bili suglasni', poručio mu je Radin, dok je Pupovac rekao kako bi'manjinci', 'da nije bilo političke infiltracije i manipulacije Ustavnogsuda, i sa strukom mogli naći zajednički stav'.

Odluku Ustavnoga suda članovi saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ocijenili su političkom, a ne sudskom, jer se, kako je rekao Radin, 'ustavni sud stavio iznad Sabora kao zakonodavca i takvu je odluku donio jer se tako dodvoravao političkim strankama'. Pupovca i Radina posebno je zasmetala tvrdnja ustavnoga stručnjaka Zvonimira Lauca na današnjoj sjednici odbora, koji je kazao kako se 'u konkretnom slučaju politika prepoznala kao nedodirljiva', na što mu je Radin rekao da 'vrijeđa Sabor i zastupnike'.

Manjine posebno tišti što je odluku, kojom se, smatraju, mijenjaju izborna pravila donio tek četiri mjeseca prije izbora, unatoč ustavnom načelu da se izborna pravila ne smiju mijenjati godinu dana prije izbora. Podolnjak je ustvrdio da 'Ustavni sud ima pravo bilo kada ukinuti neki zakon ako on smatra da je protuustavan, a uostalom, nije mijenjao izborna pravila, nego ukinuo dijelove zakona koji su po mišljenju suda bili neustavni'.

Međutim, Pupovac je kazao da se 'Ustavni sud ponio diskriminacijski prema predstavnicima manjina, a predstavnici one izborna pravila koja je ukinuo Ustavni sud nisu krojili po visini i težini stranke koja je zastupa, već po volji svoga naroda'. Za razliku od Ustavnoga suda, koji je, kazao je, 'krojio ustavni zakon da u njega stane netko određene visine i težine te sudio u stvarima koje ga se izravno ne tiču što ne bi smio'.

Vanjska članica Odbora za manjine Dorotea Pešić Bukovac također je Ustavni sud prozvala da je donio političku, a ne sudsku odluku, zauzevši se, kao i Radin, za promjenu načina i kriterija izbora ustavnih sudaca. Na kraju sjednice,  Odbor za manjine je uz sudržane glasove članova iz HDZ-a, izglasao zaključak kojim se od Sabora traži da na plenarnoj sjednici raspravi problematiku biračkog prava manjina nakon odluke Ustavnog suda. S druge strane, Odbor za Ustav nije imao kvorum, jer oporba i dalje ne dolazi na sjednice saborskih odbora, nije donio nikakav zaključak, niti su njegovi članovi sudjelovali u raspravi, već je samo predsjednik tog odbora Vladimir Šeks uvodno iznio temu rasprave.