U Osijeku je pokrenut katastar zelenih površina, drveća i grmlja na gradskom području u koji je već uneseno preko pet tisuća biljaka s užeg područja grada. Na popularno nazvanom Zelenom katastru posljednjih godinu dana radili su informatičari, šumari i gradske službe, a projekt će obuhvatiti zelenilo na području cijeloga grada
Programsku osnovu i bazu podataka napravio je Zavod za informatiku Osijek, a podatke o svakoj biljci tim šumara, koji su opisali gotovo pet tisuća stabala i pet stotina komada grmolikog bilja. Rezultat njihova rada nalazi se na GIS kartama objavljenima na internetskoj stranici Grada Osijeka http://zelenikatastar.osijek.hr, na kojoj jednostavnom pretragom možemo saznati koliko primjerice ima bijelih dudova u centru grada, kakvog su zdravlja, gdje se nalaze i pogledati njihove fotografije.
Gradonačelnik Krešimir Bubalo rekao je da katastrom gradska uprava namjerava unaprijediti brigu 'o svakom stablu, grmu, zelenoj površini ili klupi za odmor', što predstavlja zanimljiv odmak od politike gradske vlasti prije nekoliko godina kada su biciklističke staze projektirane po prostoru kojim su se protezali drvoredi lipa, poput stradalog niza od nekoliko stotina lipa u Gundulićevoj ulici 2007. godine.
Zdravko Peko, koordinator projekta, kaže da je svrha katastra upravo zaustavljanje takvih stihijskih sječa. 'U kartama je ucrtano svako stablo, pa ako na terenu nestane, lako ćemo utvrditi da li je izdan opravdan nalog za sječu. Budući da je baza otvorena za javnost, očekujemo da nam građani jave sve nepravilnosti', poručio je Peko.
Podaci za stablo kelreuterije (latinski naziv Koelreuteria paniculata) na Trgu Augusta Šenoe pokazuju da promjer krošnje iznosi šest do deset metara, nije pod zaštitom te da je od zahvata potrebno obrezivanje.
Dražen Tomić iz Zavoda za informatiku kaže da je katastar vrlo praktičan. Podaci su grupirani u šest slojeva – fontane, grmovi, klupe, stabla, igrališta i travnjaci – koji se nalaze na podlozi digitalne ortofoto karte u Osijeka u mjerilu 1:2000. Pretraga primjerice omogućuje odabir svih stabala u Radićevoj ulici čiji je promjer krošnje 11 do 15 metara ili prikaz svih azijskih tuja u gradu. Za sada je obuhvaćeno prvih 200 hektara, a nedavno je izrađena geodetska podloga za sljedećih 200 hektara, pa slijedi javni natječaj za šumarske radove.
Tri najbrojnije vrste drveća u užem centru su malolisna lipa (Tilia cordata) – 872, obična breza (Betula pendula) – 569 i gorski javor (Acer pseudoplatanus) – 565.
