Mariupolj je postao sinonim za užas tijekom gotovo tri mjeseca duge ruske opsade strateškog lučkog grada u razdoblju između ožujka i svibnja 2022. godine, pri čemu su opkoljeni civili bili prisiljeni svoje mrtve pokapati uz ceste.

Procjena HRW-a, temeljena na satelitskim i drugim snimkama grobnica, jedna je od malobrojnih nezavisnih procjena broja poginulih dosad.

Ukrajina je rekla da su ubijeni deseci tisuća ljudi, no da ne može reći koliko točno bez pristupa gradu, koji je sada pod ruskom kontrolom.

Ujedinjeni narodi, koji imaju promatrače za ljudska prava na terenu u Ukrajini, dosad su ukupno zabilježili više od 10.000 civilnih smrti u zemlji od početka ruske invazije, no rekli su da nisu mogli potvrditi velik broj stradalih civila u Mariupolju zbog ograničenog pristupa.

Rusija snažno poriče da čini zlodjela ili da namjerno gađa civile u Ukrajini.

HRW tvrdi da bi ukupan broj poginulih mogao biti znatno veći od njegove procjene jer je poznato da neke grobnice sadrže više trupala, a neka grobna mjesta još nisu identificirana.

Cijelo izvješće od 224 stranice, izrađeno u suradnji s nevladinom organizacijom Truth Hounds i arhitektonskim uredom SITU, također sadrži oko 240 intervjua s uglavnom raseljenim stanovnicima Mariupolja.

Human Rights Watch je dokumentirao napade koji su pogodili civilnu infrastrukturu, uključujući bolnice, trgovinu i kazalište u kojima su se sklonili civili. HRW nije pronašao dokaze o ukrajinskoj vojnoj prisutnosti na tim mjestima ili u njihovoj blizini, zbog čega tvrdi da su napadi bili nezakoniti.

"Rusko razaranje Mariupolja ističe se kao jedno od najgorih poglavlja njihove invazije na Ukrajinu", rekla je Ida Sawyer, upraviteljica HRW-a zadužena za krize u sukobe, te pozvala vlade da provedu istragu.

Izvješće sadrži i imena 10 ljudi sa "zapovjednom odgovornosti", za koje tvrdi da bi trebali biti u središtu istraga zbog mogućih ratnih zločina.