Najdramatičniji događaji u Hrvatskoj od Domovinskog rata – epidemija koronavirusa, zbog koje je cijela država sredinom ožujka preko noći bila 'zaključana', pa i zagrebački potres koji se dogodio baš u tom razdoblju – ostavili su velik trag ne samo na ekonomiji i zdravstvenom sustavu, već i na psihičkom stanju nacije. No u tim 'lockdown' mjesecima došlo je do zanimljivog fenomena – pao je broj samoubojstava u Hrvatskoj. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče, za tportal je pojasnila ovaj fenomen i upozorila na to da ćemo posljedice na psihičko zdravlje tek osjetiti idućih mjeseci, ali i godina
Ako uspoređujemo ožujak, travanj i svibanj ove godine s prethodnima, može se zamijetiti pad broja samoubojstava.
Naime u ožujku 2020. samoubojstvo je počinilo 40 osoba, dok je u tom mjesecu godinu ranije ta brojka iznosila 44. Godine 2018. u ožujku je zabilježeno čak 59 suicida, 2017. njih 56.
U travnju ove godine broj samoubojstava, prema podacima koje smo dobili od MUP-a, iznosio je 33. Godine 2019. u travnju 44 osobe su izvršile samoubojstvo, a 2018. njih 64.
U svibnju ih je također manji broj nego ranijih godina – 48. U svibnju 2019. broj samoubojstava bio je 51, 2018. - 62, a 2017. - 49. Dramatično zatvaranje države na početku epidemije koronavirusa sredinom ožujka, nakon čega je od kraja travnja uslijedilo otvaranje u fazama koje se protegnulo na svibanj, ako gledamo samo ove brojke, nije ostavilo traga na psihičkom stanju nacije. No brojke mogu varati.
'Riječ je o poznatom fenomenu, a to je da se uvijek u nekim jako kriznim situacijama, dok su one akutne, smanjuje broj suicida. To je opće poznato nama u psihijatriji. Recimo, u ratnim situacijama uvijek ima manje suicida, a poslijeratno razdoblje je ono kada taj broj raste', analizira za tportal Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče.
To na neki način dokazuje i činjenica da se broj suicida nakon tih stresnih mjeseci, dakle u lipnju i srpnju, nažalost opet vratio u prosjek - brojke u lipnju i srpnju su jednake ili je zabilježen mali rast u odnosu na iste mjesece ranijih godina.
'Upravo to. Riječ je o školskom primjeru. Kada je kriza akutna, kod dijela ljudi koji su suicidalni i koji u tom trenutku razmišljaju da bi si nešto napravili događa se pomak zbog situacije ugroze generalne naravi. Dakle ugroženi su svi, ne samo neki. Tu frustracija ne ide na individualnoj razini. Tako mičemo fokus s nekih svojih unutarnjih frustracija koje nas potiču na suicidalno pomišljanje', pojašnjava Brečić.
Posljedice ćemo vidjeti u sljedećim mjesecima i godinama
'Ako imate krizu kao što je ova oko Covida i potres koji u kontekstu Zagreba nikako ne možemo zanemariti, onda se i kod ljudi koji imaju suicidalna promišljanja može dogoditi fenomen da jako aktiviraju zdrav dio ličnosti i budu poduzetni. Drugim riječima, da naprave pomak od svojih unutarnjih frustracija i nekih socijalnih nevolja te usmjere pozornost na sveopće zbivanje u tom trenutku. To ih - paradoksalno - štiti od njih samih', napominje.
Ipak, upozorava da ćemo posljedice ovih događaja tek osjetiti. 'Posljedice biti značajno veće kako vrijeme bude prolazilo i kada se budemo odmicali od akutne faze. Kada se emocionalno umorimo te suočimo s ekonomskim i socijalnim posljedicama svega ovoga, onda će doći do porasta depresivnih i anksioznih poremećaja, ponegdje PTSP-a, a u okviru toga i suicidalnosti. Riječ je o periodu od pola godine pa sve do godinu i pol od dramatičnih događaja u kojima možemo očekivati veći broj onih kod kojih će se razviti neka vrsta psihičkih poremećaja', kaže Brečić.
U Vrapču 20 posto hospitalizacija manje, ali samo zbog zatvaranja
U Klinici za psihijatriju Vrapče, najvećoj psihijatrijskoj ustanovi u Hrvatskoj, u 2020. zabilježeno je 20 posto hospitalizacija manje, no jedini razlog je spomenuti lockdown. U ožujku, travnju i svibnju hospitalizacije su sveli na minimum. U istom je postotku pak u tom periodu porastao broj liječenja u dnevnoj bolnici.
'Ti brojevi u svakom slučaju ne ocrtavaju pravo stanje stvari', napominje Brečić. Podsjeća da su oni u Vrapču na početku zatvaranja u ožujku uveli liječenje na daljinu i tako pružili kontinuitet zdravstvene skrbi.
Sada, kaže, imaju dnevne bolničke programe koji se odnose na liječenje onih pacijenata koji imaju anksiozne i depresivne poteškoće, a koje su generirane ovim traumama. 'Napravit ćemo program koji će na komunikacijskim platformama omogućiti i onima koji nisu u Zagrebu da se uključe u dnevnu bolnicu', dodaje.
'Ovakve prirodne nepogode pokažu nam da je prilagodba novim okolnostima nezamisliva bez psihičkog zdravlja, a ovo je dramatičan način da se suočimo s time, da vidimo kako to nije lako te da osjetimo da imamo mentalni sustav. Živimo kao automati, ne uviđamo da imamo mentalni sustav, da on stalno radi, da se umara i da može pokazivati znakove umora', zaključuje Brečić.
