U ožujku, prvom mjesecu u kojem nas je pogodila pandemija koronavirusa SARS- CoV-2 (prvi slučaj kod nas zabilježen je 25. veljače), u Hrvatskoj je preminuo 4401 stanovnik, odnosno 58 više nego u isto vrijeme 2019. godine. U travnju, kad je u Hrvatskoj bio vrhunac prvog pandemijskog pala, preminula su 4762 stanovnika, odnosno 284 više nego u travnju 2019. godine kad je kod nas umrlo 4478 ljudi. Najviše iznenađuje preliminarni podatak iz svibnja ove godine kada je DZS zabilježio 3851 smrtni slučaj u našoj zemlji, odnosno 456 manje nego u svibnju prošle godine, piše Jutarnji list.

Kad se gleda ukupna smrtnost u tri proljetna mjeseca u posljednjih pet godina, ona je najmanja ove godine. Prema podacima DZS-a, u ožujku, travnju i svibnju 2020. godine umrlo je 13.014 osoba, odnosno 112 manje nego u istom razdoblju 2019. godine, kad je u Hrvatskoj umrlo 13.126 osoba. Dvije godine ranije u našoj zemlji preminulo je 13.696 stanovnika, 2017. 13.696, zatim 2017. godine 13.456, a 2016. godine 13.377 stanovnika.

'Prije bilo kakvog ozbiljnog zaključka moramo pričekati službene podatke koji se još provjeravaju. Druga važna poruka je pogledati što je uzrok manjoj smrtnosti. Treba imati na umu da su zbog karantene ljudi manje putovali, manje stradavali u prometu, manje bili izloženu riziku od ozljeda, ali bilo je i manje slučajeva gripe, od koje se isto tako umire.

Ovi preliminarni podaci DZS-a rezultat su svih tih pojava zajedno. Istodobno, to je dobar pokazatelj što sve moramo redovito pratiti da bismo mogli kreirati dobru javno-zdravstvenu politiku', rekao je dr. Ozren Polašek, profesor na Katedri za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.