Najpoznatije dramsko djelo Miroslava Krleže 'Gospoda Glembajevi' dobilo je u utorak navečer na pozornici zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta i svoju baletnu inačicu u režiji i koreografiji Lea Mujića
Balet se izvodi uz glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova, po izboru koreografa Lea Mujića, koji je i autor libreta. Dramaturški suradnik na predstavi je Ivan Leo Lemo, a umjetnički savjetnik Vlaho Bogišić.
Krležina drama praizvedena je na pozornici HNK 1929. godine i već je na prvoj izvedbi doživjela velik uspjeh te postala jedna od najizvođenijih Krležinih drama.
vezane vijesti
Baletna priča, koju je premijerna publika večeras ispratila ovacijama, osim na dramu, oslanja se i na prozu o Glembajevima te počinje puno prije osnovne dramske priče. Publika upoznaje obiteljske detalje iz skrivene prošlosti uspješne bankarske obitelji čiji raspad počinje na sam tridesetogodišnji jubilej osnutka Banke Glembay.
Obrada Glembajevih drugi je Mujićev balet u zagrebačkom HNK, nakon 'Ane Karenjine', nastao po književnom predlošku.
Na praizvedbi su nastupili Guilherme Gameiro Alves u ulozi Ignjata Glembaya, Natalia Horsnell u ulozi barunice Castelli, Takuya Sumitomo kao Leone Glembay, Catarina Meneses kao sestra Angelika Glembay, Andrea Schifano kao Puba Glembay i Dan Rus kao Titus Andronicus Fabriczy Glembay.
Ostale uloge tumačili su George Stanciu, Balint Rauscher, Simon Yoshida, Kornel Palinko, Eugen Dobrescu, Iva Vitić Gameiro, Milka Hribar Bartolović, Rieka Suzuki, Andrej Izmestjev, Mirna Sporiš, Adam Harris, Ilir Kerni, Ovidiu Muscalu, Andija Palada, Andreb Barbanov, Tihana Trupeljak Bujanić, Emilija Sorić, Noa Matković i drugi.
Scenograf je Stefano Katunar, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović, oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek i zvuka Svebor Zgurić.
Leo Mujić zagrebačkoj je publici poznat i po baletima 'Tišina mog šuma' inspiriranog poezijom Dobriše Cesarića na glazbu suvremene hrvatske skladateljica Anite Andreis i 'Ana Karenjina', nastalom po slavnome Tolstojevu romanu na odabranu glazbu Petra Iljiča Čajkovskog.
