Na kraju prosinca lani bilo je blokirano 11,45 posto radno sposobnog stanovništva glavnog grada Hrvatske.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je blokirano 29.808 građana s dugom većim od 3,96 milijardi kuna, pri čemu je udio blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva iznosio 9,78 posto.

U Zagrebačkoj županiji zadnjeg dana prosinca blokadu računa imalo je 25.686 građana, s dugom većim od 3,97 milijardi kuna što čini 11,92-postotni udjel u broju radno sposobnog stanovništva.

Najmanje blokiranih, njih 2.891, imala je Ličko senjska županija. Njihov dug iznosio je 289,6 milijuna kuna, a njihov udio u radno sposobnom stanovništvu županije 9,20 posto.

U odnosu na ukupan broj stanovnika županije najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj, 9,29 posto, i Sisačko-moslavačkoj županiji, 9,19 posto,, a te su dvije županije na vrhu i prema kriteriju broja blokiranih u odnosu na radno sposobno stanovništvo - Koprivničko-križevačka 13,95 posto, a Sisačko-moslavačka 13,93 posto.    

Nadalje, Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Sisak predvode listu od 25 gradova s najvećim brojem blokiranih građana. U Zagrebu ih je bilo 61.531, u Splitu 11.837, u Rijeci 10.084, u Osijeku 8.477, a u Sisku 5.191.

Na dnu te liste su Dugo Selo s 1.960 blokiranih, Koprivnica, 2.238, i Đakovo, 2.259 blokiranih.

Međutim, prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika izdvajaju se Dugo Selo s 11,22 posto, Križevci s 11,13 posto, Sisak s 10,87 i Čakovec s 10,16 posto blokiranih građana.  

Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca, čiji prosječan dug iznosi 365 tisuće kuna. Slijede građani Benkovca s dugom od 349 tisuće kuna, Samobora s dugom od 255 tisuća kuna te Svete Nedelje s dugom od 241 tisuću kuna.

Fina je nedavno objavila i da je na kraju 2017. godine blokirane račune imalo 319.752 građana, odnosno njih 7.424 ili 2,27 posto manje nego krajem 2016. No, njihov dug u godinu dana povećan je za 1,6 milijardi kuna, na 42,76 milijardi kuna.