Najveći odaziv zabilježen je u Varaždinskoj županiji gdje je na birališta do 11 sati izašlo 15,52 posto, a druga po odazivu je Dubrovačko-neretvanska županija sa 15,51 posto izašlih birača.

Najmanji odaziv birača zabilježen je u Koprivničko-križevačkoj županiji gdje se na biralištima do 11 sati pojavilo samo 10,01 posto birača.

Što se pak tiče Grada Zagreba, odaziv do 11 sati iznosio je 13,57 posto.

Od gradova koji su ujedino i sjedišta županija najmanji je odaziv bio u Bjelovaru gdje je na birališta izašlo 8,11 posto birača. Po slabom odazivu Bjelovar u stopu slijedi Koprivnica s 8,12 posto izišlih birača.

Najveći odaziv u gradovima bilježi Sisak s 15,76 birača koji su obavili svoju građansku dužnost na biralištima, a na drugom mjestu je Vukovar s 15,41 posto odaziva.

ODAZIV NA DRŽAVNOJ RAZINI MANJI NEGO 2009.

Na prošlim se lokalnim izborima, 2009. godine do 11 sati odazvalo 13,73 posto birača, ali postotak izlaznosti birača nije relevantan s obzirom da je ukupan broj birača tada bio 4,084.981, a danas ih je 3,758.638. Osim toga, podaci o izlaznosti birača prije četiri godine temeljili su se na podacima pristiglim iz 89,21 biračkog mjesta s kojeg su dojavljeni podaci, dok se današnji podaci DIP-a temelje na podacima pristiglim iz 94,12 posto biračkih mjesta. Za usporedbu je dakle relevantniji apsolutni broj izašlih birača, danas 478.353 birača, a prije četiri godine 486.123 birača, 7.770 birača više. Prema tome, danas se do 11 sati odazvalo 1,5 posto birača manje nego 2009.

U Zagrebu je izašlo 86.134 birača do 11 sati što je 15.500 birača više (21,8 posto) nego prije četiri godine. Za 1.012 ih je više (8 posto) u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (13.206 danas), a 1.375 više (6,6 posto) u Vukovarsko-srijemskoj (21.978), 321 više (2 posto) u Šibensko-kninskoj (14.707), 389 (2 posto) u Zadarskoj (19.623), 566 (3 posto) u Brodsko-posavskoj (17.227), 1.286 (17 posto) u Požeško-slavonskoj (8.649), 4.642 (18 posto) u Primorsko-goranskoj (30.289) i 736 više (2 posto) u Zagrebačkoj županiji (32.897 danas).

U ostalim županijama odaziv je manji nego prije četiri godine. Osobito u Sisačko-moslavačkoj županiji za 10.828 ili 32,6 posto manje (22.300 danas), Varaždinskoj za 6.173 ili 21,6 posto (22.381), za 4.238 ili 30,9 posto u Koprivničko-križevačkoj (9.457), za 3.427 ili 24,6 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj (10.470), za 3.016 ili 20 posto u Međimurskoj (11.971), za 1.540 ili 18 posto u Ličko-senjskoj (6.908), za 2.767 ili 21,8 posto u Virovitičko-podravskoj (9.893), za 3.675 ili 7 posto u Splitsko-dalmatinskoj (48.176), za 3.546 ili 12 posto u Istarskoj (25.576), za 2.219 ili 12 posto u Karlovačkoj (22.381), za 1326 ili 9 posto u Krapinsko-zagorskoj (13.552) i za 997 manje ili 2,6 posto u Osječkoj-baranjskoj županiji (36.561).
Podsjetimo, više od 3,7 milijuna birača na oko 6,5 tisuća biračkih mjesta bira općinske načelnike, gradonačelnike i župane te članove lokalnih i regionalnih predstavničkih tijela - njih ukupno 9.576.

Bira se 20 župana, gradonačelnik Zagreba, grada koji ima i status županije te još 555 gradonačelnika i općinskih načelnika kao i njihovi zamjenici.

Lokalni čelnici biraju se izravno, a županom, gradonačelnikom, odnosno općinskim načelnikom postaje kandidat koji dobije više od 50 posto glasova birača koji će glasovati. Ako ni jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu glasova, za 14 dana održat će se drugi krug izbora u koji ulaze dva kandidata koja su u prvom krugu osvojila najviše glasova. Teoretski moguće je da u drugi krug uđe više kandidata, ako osvoje jednak broj glasova.

U općinska i gradska vijeća bira se 7367 vijećnika, a u županijske skupštine 887 zastupnika.

Zagrepčani uz gradonačelnika i članove gradske Skupštine biraju i članove vijeća četvrti i mjesnih odbora.

Birači će za općinska i gradska vijeća glasovati na listiću ružičaste boje, za gradonačelnike i načelnike općina na bijelom, za županijske i skupštinu Grada Zagreba na smeđem, a za župane na plavom listiću.

U županijama u kojima pripadnici neke nacionalne manjine čine više od pet posto stanovništva te u općinama i gradovima u kojima su zastupljeni s više od 15 posto, pripadnici nacionalnih manjina danas mogu birati i zamjenike lokalnih čelnika iz svojih redova. Takvi zamjenici birat će se u 61 jedinici, dok će se u 14 jedinica birati zamjenici iz reda hrvatskog naroda.