U Njemačkoj, zemlji kojoj je stvoren nacionalsocijalizam, kao i u Austriji, koja je bila sastavni dio Reicha, odmah nakon kraja Drugog svjetskog rata zabranjeni su isticanje i upotreba nacističkih simbola. Recimo, u Njemačkoj isticanje nacističkog pozdrava, podignute desnice u zrak uz priloženi pozdrav 'Heil Hitler', može rezultirati kaznom od šest mjeseci zatvora.

Prije nešto više od mjesec dana u Berlinu su uhićena dvojica kineskih turista koji su dizali ruke u nacistički pozdrav pred zgradom njemačkog parlamenta. U Austriji se otišlo toliko daleko da su zabranjene i registarske oznake koje podsjećaju na zločinački nacionalsocijalistički režim.

Iako komentatori u Hrvatskoj naveliko hvale odluku Italije da zabrani isticanje nacističkih i fašističkih simbola te se pitaju zašto službeni Rim ima snage za nešto takvo, a Hrvatska nema, možemo postaviti stvari i u drugi kut gledanja i zapitati se zašto je uopće dosad bilo dopušteno veličati ducea Mussolinija u toj državi.

Zastupnički dom talijanskog parlamenta prošlog tjedna prihvatio je zakon kojim se zabranjuje javno pokazivanje fašističkih i nacističkih simbola nakon niza incidenata u zemlji. Zakon predviđa zatvorsku kaznu od šest mjeseci do tri godine za fašističko ili nacističko salutiranje te pozdrave, prodavanje fašističkih i nacističkih suvenira ili širenje takve propagande na internetu. Kako bi stupio na snagu, još treba potvrdu Senata.

Zakon je u donjem domu usvojen nakon niza incidenata diljem zemlje. U jednoj slastičarnici u južnoj Italiji tako se pojavio 'Hitlerov kolač' i reklamirao se u izlogu, dok neofašistička stranka Forza Nouva priprema proslavu 95. godišnjice Marša na Rim Mussolinijevih fašista.

Na Facebooku je postojala stranica na kojoj su se objavljivali antisemitski govori nacističkog ministra propagande Josepha Göbbelsa, a imala je 45.000 sljedbenika. Desna oporba, uključujući stranku Forza Italia bivšeg premijera Silvija Berlusconija, protivila se zakonu uz obrazloženje da prijeti slobodi govora.

Latvijski recept i kod nas  

Latvija je 2013. godine problem nacističkih simbola riješila na način na koji možemo očekivati da će i premijer Andrej Plenković riješiti problem ustaškog pozdrava 'za dom spremni' - u kompletu je zabranila nacističku i sovjetsku simboliku. Tako je zabranjeno javno isticanje i sovjetskih i nacističkih simbola.

Donošenje zakona potaknuli su godišnji proruski skupovi na kojima se ističu sovjetska obilježja i parade latvijskih veterana koji su se borili u nacističkoj postrojbi Waffen SS, a za koje su latvijske vlasti ustvrdile da stvaraju podjele u zemlji. Brojna ruska manjina u Latviji smatra da je zabrana sovjetskih simbola revizija povijesti, dok je službena latvijska pozicija takva da je Sovjetski Savez u toj zemlji od 1940. do 1991. bio okupator.

Slovaci ublažili kaznu 

Nacistički pozdrav također je zabranjen u Češkoj, kao i Slovačkoj. Moguće penalizacije sežu i do petogodišnje kazne zatvora, ali nužno je dokazati da je osoba imala namjeru promicanja ekstremističke ideologije. U Slovačkoj je zakon ublažen tako da policija može blaže progoniti počinitelja kako bi se olakšalo dokazivanje pa presude rezultiraju novčanim globama prije nego zatvorskim kaznama.

U Švicarskoj i Švedskoj isticanje nacističkog pozdrava svrstava se u kategoriju zločina iz mržnje, ali je 2014. godine Vrhovni sud Švicarske presudio da osoba nije prekršila proturasistički zakon ako je gesta samo osobno uvjerenje. No i dalje se radi o kaznenom djelu promicanja rasističkih ideologija. U većini slučajeva prekršitelji se kažnjavaju novčanim kaznama.

Nama bi mogao biti zanimljiv i rumunjski slučaj. Ta zemlja je 2015. godine donijela zakon kojim je zabranila poricanje holokausta.

Rehabilitirali profašističkog diktatora 

Zakon je donesen kao reakcija na rastući pokret rehabilitacije generala Iona Antonescua, profašističkog diktatora pod čijom vlašću je u toj zemlji pogubljeno oko 280 tisuća Židova i 11 tisuća Roma. Antonescu je pogubljen 1946. kao ratni zločinac. Unatoč tome, početkom stoljeća počeli su se podizati spomenici i preimenovati ulice Antonescuu u čast. Rumunji zapravo ne poriču holokaust kao takav, već smatraju da oni u njemu nisu sudjelovali, unatoč brojnim dokazima. Većina smatra da su za istrebljenje Židova u Rumunjskoj tijekom Drugog svjetskog rata odgovorni Mađari i Nijemci.

Spomenimo na kraju to da u Sjedinjenim Američkim Državama ne preferiraju zabrane, što se jasno moglo vidjeti na skupu bijelih supremacista u gradu Charlottesvilleu, koji je završio nasiljem i smrću jedne osobe, a na kojem su slobodno nošena nacistička obilježja.